Meeting G2.2

Connecting business people in Croatia with those living abroad opens up a new chapter in Croatian economic development, growth and productivity. That is the message from the MEETING G2.2 (second generation meeting) Business Conference which for the second year in a row, was held at the FORUM Zagreb Congress Centre from 10th to 12th October, this time under the title ‘Croatians, together in Business’.

The comprehensive three day Program began on 10th October with a visit by Conference Participants to Prime Minister Tihomir Orešković at the government’s offices in Banski Dvori and a welcome dinner for all participants in the evening.

The following two days, 11th and 12th October, nine panel discussions were held on topics such as innovation, exports, privatisation, branding Croatia and developing health tourism as well as alternative sources of energy, all of which produced innovative ideas by the top experts in their fields. A business trip to the City of Rijeka was organised for all registered participants for an additional fourth day of the Conference on 13th October.

On 11th October, the organisers arranged a question and answer session or Open Hour giving participants from the Diaspora the opportunity to directly engage with representatives of the Government and the public sector. On 12th October, participants visited the Office of the President of the Republic of Croatia, Kolinda Grabar Kitarović.

The Conference gathered 190 participants of which 70 were from Australia, Austria, Bolivia, Bosnia and Hercegovina, Chile, Ecuador, Finland, France, Canada, Macedonia, Germany, Paraguay, Peru, USA, Slovenia, Switzerland, Great Britain and Venezuela.

The Conference is an integral part of the G2 Project whose mission is to introduce and connect Croatians from around the world with Croatians and business opportunities in Croatia via the internet and social networking with the personal, practical exchange of knowledge and ideas. The organisers considered that it was high time to connect with the diaspora from a business perspective.

Although the goal of the G2 Project is first and foremost to connect Croatians through business, we hereby present several general recommendations from the Conference, important for developing positive relations with Croatians living outside the Republic of Croatia:

  1. Croatian emigrants face a large number of administrative barriers Croatians are dying out as a nation statistically and partly because a large number of Croatians throughout the world do not manage to get Croatian citizenship. It is therefore recommended that the procedure for applying for Croatian citizenship be simplified. Enable postal and/or electronic voting. This is important for emigrants to feel a part of Croatia’s future.
  2. Croatians abroad must establish a connection with the Homeland. The Ministry of Foreign and European Affairs must continue with the policy of establishing Honorary Consuls in all countries and cities in which Croatians live. Honorary Consuls must be of Croatian heritage and have private sector experience in their respective countries because part of their duties would involve a business aspect.
  3. Instead of three, we propose five Members of Parliament for the Diaspora. Under Article 44 of the Law on Relations between the Republic of Croatia with Croatians Abroad which ensures the involvement of Croatian abroad, we propose that there be five representatives of the Diaspora in the Croatian Parliament, one for Australia, New Zealand and South Africa, one for South America, one for the USA, one for Canada and one for Europe.

We have set out hereunder Conference recommendations in relation to the business and investment climate in Croatia:

Croatia should cultivate sectors of the economy in which it is most successful as well as setting out guidelines for the development of sectors which have enormous potential.

Croatian innovations are increasingly found in the economy. Even though there exists an incentive program for investment in the ownership capital of small and medium-sized innovative entities (Pre-Seed) and a Fund established for stimulating investment in the early stages of financing (SEED) which ensures the co-financing of small innovative entities through loans alongside private investment, there is still room for establishing funds which would provide financial means to strategic companies for their development. Croatia would then surely become a more attractive business environment for quality and promising start-ups which increase employment, generate income, exports and ultimately, economic growth for Croatia.

Our higher education institutions must train students for the global market. The huge brain drain in the IT Sector means that companies in Croatia complain that they do not have people to employ. It is imperative to listen to the needs of employers.

The solution to unemployment is more flexible and competitive higher education institutions.  Creating experts is an expensive and drawn out process but with increasing mobility we can bring in experts from other countries and thereby speed up this process. Moreover, by establishing departments for lifelong education (possibilities for additional training or retraining) opens the door to flexibility and development. Figures showing the mass exodus of experts in the fields of medicine and engineering also evidence that Croatians are competitive on the employment market. International accreditation and international exchanges speak in favor of higher education institutions but in order to strengthen the competitiveness of higher education institutions it is imperative to be focused on all three important aspects of education: the professors, students and infrastructure. There are more than 20 studies in Croatia all dealing with studying the past and not one with studying the future. We need to turn towards new trends, connect with foreign institutions and work on foreign projects with foreign associates.

Stimulating multidisciplinary studies and facilitating students to change their fields after their undergraduate studies, particularly after finishing their university degree and enrolling in a doctoral degree. The world is currently too multidisciplinary to expect from students that they choose one particular field after high school and to stick to it for the next 50 years. The best ideas actually come when mathematicians work together with doctors or engineers work with designers etc.

Increasing funds for educating young people. Funds for doctorates have been significantly reduced over the past few years so that the majority of young people go abroad and do not have the means to return. Every quality young person that stays behind is extremely important. Establishing scholarships (similar to the City of Zagreb Scholarships) for the top students in particular fields (especially in undermanned areas where we need more experts such as – STEM, Medicine, etc.) and students who stand out by being proactive and successful in various activities (student organizations, sports activities, jobs during their studies etc.). The total amount for annual scholarships need not be huge but will directly show the best people that they are appreciated and valued.

Encouraging an entrepreneurial spirit amongst students by providing support to student organizations and educational institutions with entrepreneurial programs.

Enabling successful exporters new opportunities. In order to enable successful exporters to expand and for them to show the way to newcomers with their example, we propose that the procedure for approving loans be expedited, within 1-3 weeks, for projects for which there are signed contracts. Furthermore, the Croatian Bank for Reconstruction and Development is called upon to come up with new models of financing.

Opening Croatian offices abroad and strengthening support for Croatian institutions abroad. Croatia needs a real export offensive and the Croatian Chamber of Economy could assume the role of a sort of export agency. Furthermore, Croatian offices must urgently be established in distant countries, a sort of Croatia House which would employ local people who would help our entrepreneurs that go there or wish to export. Priority countries are Australia, Canada, USA, Argentina, Chile and South Africa. The state should also ensure entry into non-western countries such as Algiers which do not deal directly with private entrepreneurs but the competent institutions must open doors. Every Croatia House around the world must have available information on every Croatian product.

Croatia has a lot of potential for investment through the privatization of existing companies as well as investment in new projects. Croatia still has many companies in state ownership that need to be privatized and DUUDI’s (the Government Office for Managing State Assets) plan is to simplify, expedite and complete already begun privatizations through amendments to the Law on the Management and Disposal of Property owned by the Republic of Croatia and the Directive on the Sale of Shares and Business Stakes. Croatia is now part of the European Union, the largest single market in the world and its geographical location as well as a productive, quality and relatively inexpensive labor force enables us to be positioned as a serious player in attractive investment.

It is necessary to make a brand out of CroatiaGlobalization has resulted in increased competition which offers the same or similar goods and services at around the same prices so that branding is having an ever more significant role in increasing competitiveness, increased market share and profits. Branding is becoming a basic discipline and key to success under current global economic conditions. The Croatian Government has put in little effort in branding Croatia over the years and even the smallest step forward has basically been through sheer luck (Filming of Game of Thrones, Star Wars, and famous people holidaying in Croatia etc.) rather than any thorough planning or strategically outlining the necessary collective action. As a result, the perception is that Croatia is just a great place to visit but nothing more (place to work, live, invest, study etc.). Above all, we need to make a brand out of Croatia by answering the questions: Who are we and what do we offer and to build an image and tell a story that will greatly differentiate Croatia and lift it above its competition using social media which is today an integral part of a brand and communication strategy of any successful county.

Health tourism is one of the potential key catalysts of GDP growth and overall well-being for the next 20-30 years. Apart from having great potential for the development of Croatia, its tourism and agricultural sectors as well as the economies of particular areas of the country, health tourism can help in the development of the public health system and improve national health standards. Moreover, it can encourage the return of doctors who have left Croatia in search of jobs. The key to the development of health tourism is that all interested institutions as well as individuals in the country and abroad, including the diaspora which is scattered all over the world but possesses enormous knowledge, expertise and a lot of positive energy, in cooperation with the new Croatian Government, make an ambitious business plan and identify the development of health tourism as one of the national priorities for Croatia. Clinics, health spas and many other institutions already exist, several clusters have been formed and documents have been drafted, including the Tourism Strategy which mentions health tourism. However, all these individual government initiatives must be integrated as soon as possible and placed under one roof, in an organised system under the umbrella of a particular ministry or at least a working group which will make a document for the development of health tourism in the years ahead.

Croatia still has to develop an energy market which is based on competition, diversification, transparency and liquidity. It is imperative to change the approach to the production of electrical energy which will rely on local energy sources and thereby satisfy at least 90% of domestic demand from its own sources. Croatia must develop renewable energy sources (RES) which do not depend on government subsidies and which are based on the needs of entrepreneurs and citizens through production at the point of consumption which will enable strong economic and sustainable development. The recommendation is to include the private sector in the whole gas business including production and supply. Croatia, as a signatory to the Paris Convention, must encourage and be an example of a decreasing carbon footprint in its own country and wider, through public-private partnerships.

Message to potential investors from Croatians abroad: Every business has its difficulties and the same applies to doing business in Croatia but good will and persistence which are always a big part of any success story in business will also bring success when doing business in Croatia. One should accept the local rules of engagement as in any other country and it is recommended to cooperate with local business partners or entrepreneurs. Croatians are a flexible and resilient people and find quick solutions for practically everything.

– – –

The Conference was held under the auspices of the President of the Republic of Croatia Kolinda Grabar Kitarović along with the Ministry of Foreign and European Affairs, the Ministry of Entrepreneurship and Crafts and the Office for Croatians Abroad. The Conference was supported by the Agency for Investments and Competitiveness, HAMAG-BICRO Agency for SMEs, Innovation and Investments, the Croatian Bank for Reconstruction and Development, the City of Zagreb Tourist Office, Law Firm Grubišić &Lović&Lalić, MBA Croatia Association.  The following contributed to the work of the Conference: the Croatian Chamber of Economy, Croatian Exporters, KWVD – Kroatische Wirtschaftsvereinigung Deutschland e.V., AVR, ID kongres, Spoon, – Hrvatski iseljenički adresar, HMI – Croatian Heritage Foundation, HSK – Croatian World Congress, CROWN – Croatian World Network, CRO% HOMEMADE. Conference media coverage by Business G2, BIZdirekt, Lider, Nacional, Poslovni dnevnik, Poslovni turizam and

Konferencija Meeting G2 nastavlja povezivati uspješne Hrvate diljem svijeta pa je tako i ove godine okupila veliki broj poduzetnika i gospodarstvenika iz cijeloga svijeta, kako bi ih povezala u zajednička ulaganja u Hrvatskoj, a zajedno su zaključili da Hrvatska ima ogromni potencijal i da je njena snaga znanje koje treba ujediniti. Konferencija Meeting G2.2 održana je pod nazivom Hrvati zajedno u biznisu, a održala se od 10. do 12. listopada 2016. godine.

Prvi dan konferencije, 10. listopada, bio je u znaku dobrodošlice sudionicima iz raznih krajeva svijeta, koji su posjetili tadašnjeg predsjednika Vlade, Tihomira Oreškovića, u Banskim dvorima. U svom je obraćanju, predsjednik Vlade Orešković kazao da Hrvatska ima goleme potencijale za napredak u kojem ima mjesta za sve koji se žele vratiti i stvarati novu dodanu vrijednost. Pozvao je sudionike konferencije da se vrate, ulažu i otvore svoje tvrtke te tako pridonesu snažnijem napretku domovine. Jednako tako važne su i ideje te drugi pogled na mogućnosti koje se pružaju u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Orešković iznio je svoja iskustva poslovnog čovjeka koji se vratio u Hrvatsku te naglasio da će nove ideje zemlju učiniti uspješnijom. Poručio je nazočnima kao i svim poslovnim ljudima u dijaspori da njihov glas “mora biti snažniji” u izgradnji poslovnih veza sa svojom domovinom.

Tijekom večeri prvoga dana održana je svečana večera dobrodošlice u kongresnom centru FORUM Zagreb, gdje su dobrodošlicu svima poželjeli Tonči Buterin u ime G2 tima i Zvonko Milas, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a nakon toga je uslijedila zanimljiva i osebujna predstava SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“.

Drugi dan Meeting G2.2 konferencije, 11. listopada, započeo je uvodnim govorima Josipa Hrgetića, direktora projekta G2, Mire Kovača, ministra vanjskih i europskih poslova te Darka Horvata, ministra poduzetništva i obrta te svečanim otvaranjem konferencije.

„Mi, hrvatski poduzetnici iz iseljeništva želimo ulagati i raditi na povezivanju gospodarstva, ali investicije traže sigurnost i idu tamo gdje je sustav jasan i učinkovit”, rekao je Josip Hrgetić, direktor projekta G2.

Uz uspjeh što je ove godine povučeno dvostruko (7,5 milijardi kuna) više bespovratnih sredstava iz europskih fondova u području investicija od onoga što je Hrvatska uložila u proračun Europske unije (3,5 milijarde kuna), tadašnji ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat pohvalio se i napretkom u vidu financijskih instrumenata pomoći za obrte, mala i srednja trgovačka društva, kao i radom na pravnom sustavu koji štiti investitore i njihov kapital.

Ministar Miro Kovač pritom je naglasio kako imamo puno mogućnosti širenja poslovanja u prekomorskim zemljama s obzirom na to da se tamo odvija svega 13% hrvatske trgovinske razmjene, ostalih 87 % odnosi se na zemlje Europe. Također, napomenuo je kako je na prvome mjestu pravna država jer ona omogućava gospodarski rast te da nitko neće investirati novce koje je mukotrpno zaradio ako Hrvatska nije sigurna zemlja. Stoga će Vlada nastaviti ulagati napore kako bi Hrvatska bila „jedna normalna europska država u koju će naši prijatelji Hrvati iz inozemstva dolaziti, investirati i biti s njom povezaniji i ponosni na nju, i to ne samo zbog sporta”, rekao je ministar Kovač. Dodao je kako se poseban trud ulaže u to da 2020. godine Hrvatska postane predsjedavajuća zemlja Europske unije što bi trebalo dodatno motivirati hrvatsko iseljeništvo na investicije, a državnu upravu da se osposobi.

Od prošlogodišnjeg Meetinga dosta se investiralo u Hrvatsku – ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost Damir Novinić razveselio nas je dobrim pokazateljima, zakonu o poticanju investicija, ali dodao da poticaji ne smiju biti glavni razlog dolaska u neku zemlju. Mara Hrgetić i Aco Momčilović, članovi G2 tima naglasili su da je diskusija bitna za otvaranje poslovnih prilika, a umrežavanje glavni cilj projekta G2 u okviru kojeg se ova konferencija i održava.

Na prvoj panel diskusiji „Hrvatske inovacije- mit ili stvarnost“ pod vodstvom moderatorice Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, sudjelovali su Sven Maričić, Vjeran Vrbanec, Dubravko Kičić, Đuro Horvat i Monika Mikac. Zaključak sudionika jest da hrvatske inovacije jesu stvarnost, no bez suradnje inozemnih ulaganja i potpore sa strane u bilo kojem obliku, vrlo su teško izvedive. Monika Mikac iz Rimac automobila naglašava kako je potpora države u počecima iznimno važna. Cilj je zadržati firmu u Hrvatskoj no to je teško izvedivo. „Zadaća države jest prepoznati projekte i pratiti ih kroz rast firme. Druge države to jako dobro rade. Država mora prepoznavati projekte i pratiti ih”, rekla je Mikac. Đuro Horvat iz Tehnixa naglašava da je potrebno razvijati timski rad. Svi sudionici su se složili da podhitno treba razviti mehanizam koij će unutar države ukloniti prepreke u poslovanju. Ključno je da se država uredi te da se stvori korektno tržište. Predsjednik Uprave agencije HAMAG-BICRO, Vjeran Vrbanec naglasio je da Hrvatska od davnina ima trend inovacije, te da se taj trend treba i nastaviti.

„Kako uspjeti u poslu u Hrvatskoj,“ naizgled jednostavno pitanje, povlači sa sobom mnoštvo problema i prepreka, a upravo to je bila tema druge panel diskusije koju je moderirao Stjepan Lović iz Odvjetničkog društva Grubišić&Lović&Lalić, a sudjelovali su Don Markušić, Davor Huić, Davor Tudorović, Matt Sertić, Lidija Horvatić i Danko Sučević. Davor Huić, jedan od osnivača Udruge Lipa i savjetnik premijera Oreškovića naglasio je da su privatne kompanije puno efikasnije od javnih te da su za rast potrebne promjene kako ne bismo kaskali za europskim zemljama. Matt Sertić, poduzetnik iz Kalifornije sugerirao je ulaganja u turizam, a ne u poljoprivredu i istaknuo važnost stvaranja nove vrijednosti kroz resurse. David Tudurović složio se dodavši da se na državu ne treba puno oslanjati, ali treba na nju utjecati da bolje funkcionira kako je god to moguće. U poduzetničkom svijetu potrebna je optimistična klima, jer unatoč tome što postoji uvijek rizik, moguće je uspjeti. „Tajna uspjeha u Hrvatskoj je upornost! Potrebno je jako puno vremena.Dijaspora također može sa svojim iskustvom uspjeti i pomoći Hrvatskoj.“ zaključio je Don Markušić.

U trećoj panel diskusiji „Izvoz- nove prilike“, koju je moderirala Gordana Gelenčer sudjelovali su Joseph Gene Petrić, Želimir Kramarić, Hrvoje Galičić, Zvonimir Viduka i Vjekoslav Majetić. Velimir Majetić iz Dok-Inga kazao je da bi se nešto moglo izvesti, mora se nešto i napraviti. Mora se ponuditi nešto što drugi nemaju. Cilj je poticati svaku inicijativu stvaranja novih proizvoda te se probijati time na svjetsko tržište. Joseph Gene Petrić kao pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova poziva ljude na suradnju i da se jave u svoja veleposlanstva sa postojećim problemima, ali i idejama. Želimir Kramarić iz HGK smatra da je problem što se hrvatsko iseljeništvo promatra kao teret, a ne kao dio Hrvatske i dodaje: „Hrvata ima svugdje u svijetu i potencijal je u povezivanju i internacionalizaciji.“ Zvonimir Viduka zaključio je da izvoz mora biti glavna tema jer država ne može preživjeti samo s posuđivanjem novca. Potrebno je da uredi u inozemstvu postanu glavni akteri u poslovanju.

Na četvrtoj panel diskusiji predstavili su se uspješni primjeri privatizacije u Hrvatskoj, razgovor je moderirao Krešimir Profaca, a sudjelovali su Tomislav Boban, Mario Dužić i Siniša Žanetić. Tomislav Boban iz DUUDI-ja, smatra da se plan privatizacije mora nastaviti, ali da je potrebno restrukturiranje društva prije privatizacije. Mario Duzich kao Hrvat koji je dugi niz godina živio u Americi podijelio je svoj recept za uspjeh u Hrvatskoj: zaljubiti se u kompaniju i uložiti puno energije. Siniša Žanetić objašnjava da je tvrtka Lola Ribar opstala zbog resursa, radne snage i visoke profesionalnosti, iako su bili pred bankrotom. Smatra da je potrebno kreirati plan i onda ostvarivati svoj san.

Kristijan Pakšec moderirao je panel na temu „Jesu li hrvatske visokoobrazovne institucije usmjerene na globalno tržište“ na kojem su Milivoj Marković, Hrvoje Balen, Vedran Podobnik, Alen Jerkunica i Hrvoje Jerković predstavili svoje obrazovne programe i ukazali na nekoliko ključnih problema u obazovnom sustavu u Hrvatskoj, među najvećima: pripremiti što bolje mlade za tržište rada, kako bi bili sposobni za rad, a ne za burzu. Milivoj Marković sa Rochester Institute of Technology Hrvatska smatra da se studenti sve uspješnije i sve bolje pripremaju za globalno tržište. Hrvoje Balen je naglasio kako je naša odgovornost i odgovornost Hrvatske obrazovati mlade ljude. „Mi kao Algebra više smo orijentirani prema studentu. Nije nam svejedno koliko će osoba biti uspješna!”, dodao je.

Nakon pet zanimljivih panel diskusija organiziran je Open Hour u kojem su sudionici postavljali pitanja predstavnicima Vlade i javnog sektora. Na sva pitanja sudionika iz iseljeništva odgovarali su Anka Kujundžić, Darko Sabljak, Nevenka Šalat Franičević i Sonja Lovrek Velkov iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Mario Antonić iz Ministarstva poduzetništva i obrta, Ivana Perkušić, Žana Ćorić i Mirjana Vatavuk iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH, te Doris Vukšić iz agencije HAMAG-BICRO, Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore te Toni Biluš iz Grada Zagreba. Pitanje koje najviše muči naše iseljenike je nemogućnost dopisnog glasovanja.

Na kraju dana predstavnici Braniteljske zadruge Arka naša, braniteljskih udruga i OPG-ova u okviru projekta CRO% HOMEMADE organizirali su Happy Hour za sve sudionike.

Treći dan, 12. listopada, započeo je s temom Brendiranje Hrvatske. Božo Skoko, Caroline Spivak, Slaven Reljić, Dubravko Šimenc, Luka Duboković i Zlata Prpić uz stručno vođenje Darella Šarića ističu da je brendiranje in tema današnjice, a preko brojnih primjera pokušali su dokazati da živimo u prekrasnoj zemlji punoj potencijala, kojih, za razliku od stranaca, sami nismo svjesni u pravoj mjeri, niti to iskorištavamo na način na koji bismo mogli i trebali. A to je zapravo i značenje slogana Croatia full of life.

„Hrvatska je lijepa turistička zemlja i točka. Hrvatska treba iskoristiti sve ljepote koje ima i to počevši od razvoja turizma kroz sve aspekte: gastronomiju, povijest, prirodne ljepote, zdravstveni turizam“, pojednostavio je Slaven Reljić. Da moć države ne leži u njezinoj veličini već o sposobnosti kako se ona predstavlja svijetu smatra Božo Skoko, dodajući da države koje imaju karizmu zaintrigirati ostatak svijeta, točnije stvaraju određeni brend. Zlata Prpić nadodala je da je brend jedna divna stvar, ali i da iza svega toga stoje ljudi i to je bitno. „Mi smo na dobrom putu da kroz naše proizvode, uz pomoć naših sportaša učinimo nešto za malu zemlju kao što je Hrvatska“ kazala je Prpić.

U diskusiji je sudjelovao i hrvatski veteran vaterpola Dubravko Šimenc, koji je ispričao priču o hrvatskoj tvrtki Borovo koja se našla u krizi iz koje se smatralo da izlaza nema. Sada je to isto Borovo hrvatski brend koji puni časopise poput Vougea i dokazuje da se uz trud može učiniti jako puno.

Caroline Spivak iz Kanade smatra da Hrvatska ne može opstati samo od turizma, ali da država mora započeti od onoga u čemu je najjača. „Važno je kako se ljudi odnose prema svojoj zemlji, jesu li ponosni na nju, ili ne. Trebamo postati svjesni svojih kvaliteta, poštovati ih i koristiti na najbolji mogući način te pokazati svijetu, ali i sebi da, iako smo mala zemlja, možemo učiniti puno. Potrebne su i institucije koje bi podupirale brendiranje Hrvatske i njezinih proizvoda.“

Konferenciju je svojom prezentacijom Building a reputation, uveličao i bivši senator Aljaske, unuk hrvatskog iseljenika Mark Begich. Nakon što je podijelio sa sudionicima uspješnu priču svoje obitelji, dotaknuo se posjeta Vukovaru dan prije i zaključio da je Hrvatska slična Aljaski u nekim aspektima kao što su turizam i priroda. „Trebamo znati kako investirati i nešto graditi. Ideja je najbitnija. Vrlo je moćno kada imate ideju i vjerujete da možete uspjeti. Ljudi će to prepoznati…“, naglasio je Begich. „Ako razmišljate na način da nećete uspjeti, da se nešto ne isplati, da nemate dovoljno novca za to, tada to ne budete niti ostvarili.“ Mark Begich nas uvjerava da Hrvatska ima ogromni potencijal, posebno hrvatska sveučilišta i mladi ljudi. Na kraju se nadovezuje na priču o brendu. „Točno je da se sve može prodati, ali treba imati dobar proizvod i od njega napraviti dobar brend.“ Sugerira da treba pozitivnije razmišljati, brinuti o reputaciji, biti dobar u odnosu sa ljudima, odnosno poštivati druge i razmišljati o lijepim stvarima kako bi nešto išlo na bolje. Pohvalio je slogan Croatia full of life, jer to ona zaista i jest.

Industrija zdravlja jedna je od vodećih industrija u svijetu, istaknuo je Miroslav Dragičević u uvodu panela Prilike za razvoj zdravstvenog turizma. Riječ je o tržištu najveće svjetske potražnje i cilj diskusije je bio pronaći alate da se ozbiljnije primimo posla i riješimo situaciju u kojoj se nalazi zdravstvo. Problem u Hrvatskoj je odnos javnog i privatnog zdravstva koji direktno utječe na zdravstveni turizam. „Dok god je neriješena situacija u institucijama koje bi trebale voditi zdravstvo, i dok se ne definira javno i privatno zdravstvo, situacija se neće poboljšati. Zdravstveni turizam je ozbiljna stvar i mora postojati uvjerljiv poslovni plan,“ kazao je Miljenko Bura, te nadodao da gospodarstvo ovdje ima glavnu ulogu i da bi plan trebalo donijeti Ministarstvo gospodarstva, a Damir Mihalić smatra da se prvo trebaju riješiti problemi unutar države. Predstavnik Klastera zdravstvenog turizma Kvarner Alfred Franković apelira na sinergiju, zajedništvo i komunikaciju. Organizator susreta američko-hrvatskih profesionalaca u Washingtonu u travnju ove godine te predstavnik američke dijaspore Steven Pavletić iz National Cancer Institute u Sjedinjenim Američkim državama predstavlja rak kao vodeći problem kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. „S obzirom da je smrtnost u tom slučaju u Hrvatskoj velika, a tradicija znanja i potencijali ogromni, nešto u ovoj državi ne funkcionira,“ zaključio je, no poručuje optimistično: „Sada je stasala jedna nova generacija vrlo samosvjesnih mladih profesionalaca. Zdravstveni potencijal je velik. Pojavile su se neke nove energije, novi entuzijazam i samosvijest u radu. Naša snaga je znanje koje treba ujediniti i nešto učiniti.“

Na konferenciji su se predstavile i studentske udruge: eStudent, Ekonomska klinika, Next Junior Enterprise i SPOCK- Studentsko poduzetništvo u Centru karijera FER-a.

Uz Maju Pokrovac, Ronald Zivic, Ljuba Djurdjevic, Haris Boko i Ivan Šimić otvorili su temu o kojoj se u medijima vrlo malo govori, Energetski sektor u Hrvatskoj-alternativni izvori energije. Cilj ove diskusije bio je vidjeti što se van granica Lijepe naše radi dobro i što bi se od toga moglo primijeniti u Hrvatskoj. Ljuba Đurđević iz Ontario Energy Boarda podijelila je sa sudionicima detalje o inovativnim i agresivnim programima u obnovljivim izvorima energije. Naglasila je kako u inozemstvu ima itekako volje za ulagati u Hrvatsku, ali i dodala da nema infrastrukture u Hrvatskoj koja bi na tome radila. „Ako želimo stvarno dobar turizam, onda moramo postaviti strategiju i stvoriti dobru sinergiju energije, gastronomije, prirode i turizma.“

Ronald Zivic s ponosom se predstavlja kao četvrta generacija Hrvata u Americi. Svoj posao na razvoju solarne tehnologije doživljava kao emociju povezanu sa poduzetničkom dimenzijom. Ivan Šimić iz CEMP-a nezadovoljan je predstavljanjem poduzetnika kao ljudima koji žele samo stvoriti vlastiti profit kada iz brojnih primjera možemo vidjeti da poduzetnici ponajviše pridonose svojoj zemlji i njezinom boljitku. „Potaknut pozitivizmom došao sam ulagati u Hrvatsku.“ kazao je Šimić.

Haris Boko iz Energetskog instituta Hrvoje Požar smatra da se inertno pristupa prema svim projektima koji bi mogli zaživjeti. „Rekao bih da naši menadžmenti nisu zainteresirani za pisanje projekata da se prilagode našim potrebama. Trebali bi puno efikasnije i ozbiljnije shvatiti trošenje europskih novaca, i iskoristiti priliku koja se nudi.“ Hrvatska uvozi, a ne iskorištava vlastite potencijale. Tržište se mora aktivirati, biti dinamično. Svi sudionici panela složili su se da je potrebno vršiti pritisak na Vladu kako bi se napokon nešto pokrenulo. Haris Boko pridodaje na kraju diskusije: „Trebaju nam novi poslovni modeli obnovljivih izvora energije i strateška vizija“.

Jasna Matulić predstavila je dobru praksu investicijskog ulaganja na primjeru grada Lipika, projekt vode i konja lipicanera vrijedan 55 milijuna eura, istaknuvši da je potrebna snažna vizija i dobra ideja da se stvori nova vrijednost. Poručila je investitorima da smo osvijestili da je nužno da se na jednom mjestu integrira više stvari, da se prostorni planovi usklađuju, da se razvijaju pametna i inovativna rješenja te poslovna i građevinska infrastruktura, da se osigura tržište i da se tako brendira jedan grad ili područje. Projekt poput ovoga može unaprijediti lokalnu zajednicu.

Posljednju panel diskusiju vodio je Igor Starčević, a sudjelovali su uspješni Hrvati diljem svijeta: Ivan Ćurić, Robert Jakubek, Trpimir Renić, Sanela Dropulić i Denis Rubić. „Tajna uspjeha ovisi i o tome kako gledate na uspjeh. Ovdje su odlični ljudi, i imate veliki potencijal, a ovakvi susreti trebali bi se održavati češće,“ savjetovao je Ćurić, dodavši, „Uvijek se moramo preispitivati zašto nešto radimo i biti svjesni limita koji su nam postavljeni u Hrvatskoj.“ Robert Jakubek je nadodao „Nisam školovani poduzetnik, puno sam učio sam i to je jako važno. Uvijek sam pokazivao znatiželju i sve što je bilo oko mene je bila prilika da nešto naučim i da nešto ostvarim.“ Sanela Dropulić, povratnica iz Švedske kratko je dodala: „Mi smo dokaz da se može“.

Denis Rubić, povratnik iz Njemačke poručuje onima koji žele ulagati u domovinu, da surađuju s lokalnim i domaćim ljudima koji poznaju teren i da iskoriste sva sredstva iz fondova koja se nude.

Na kraju drugog radnog konferencijskog dana organizatori su saželi zaključke konferencije koje će naknadno uručiti novoj Vladi Republike Hrvatske zajedno s preporukama.

Četvrti dan, u četvrtak 13. listopada, sudionici Meetinga posjetili su Rijeku na inicijativu australske delegacije pod vodstvom hrvatskog veleposlanika u Australiji, njegove ekselencije Damira Kušena, i pritom se upoznali s velikim infrastrukturnim projektima u Primorsko-goranskoj županiji te održali sastanke s predstavnicima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Županijske komore Rijeka, Luke Rijeke, Lučke uprave Rijeke, Jadrolinije i brodogradilišta Viktor Lenac.

Organizatori već pripremaju idući Meeting G2.3 na kojem žele okupiti još više Hrvata iz različitih zemalja s ciljem da se razgovara, posluje i predlaže kako život u Hrvatskoj učiniti što kvalitetnijim, ali i kako jačati međusobno povjerenje te raditi na umrežavanju Hrvata u cijelom svijetu.

Prezentacije s konferencije Meeting G2.2: Hrvati zajedno u biznisu, možete preuzeti ovdje.