PREPORUKE KONFERENCIJE:

„Hrvatsko iseljeništvo – strateška populacija ukupne i demografske revitalizacije Hrvatske“, kao naziv govora dr. Stjepana Šterca, možda je i najvažnija poruka poslovne konferencije MEETING G2.3 (Meeting Second Generation – susret druge generacije) koja je treću godinu zaredom održana u Kongresnom centru FORUM Zagreb. Ove je godine, održana od 7. do 9. studenoga, pod nazivom „Hrvatska, puna poslovnih potencijala“, a kao ključna poruka usmjerena je Vladi RH i svim njezinim institucijama da u međusobnoj suradnji žurno poduzmu mjere jačanja i umrežavanja odnosa s hrvatskim iseljeništvom, te da aktiviraju sve raspoložive pravno – institucionalne kanale s ciljem uspostave značajno bolje komunikacije.

U sklopu trodnevnog programa, organizirano je pet panel diskusija o temama kao što su:

1. Načini privlačenja investitora iz hrvatske dijaspore i zastupanja njihovih prava i interesa;
2. Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta po cijelome svijetu;
3. Kako hrvatski sportaši mogu pomoći hrvatskome gospodarstvu;
4. Hrvatska kao čista i ekološki prepoznatljiva zemlja;
5. Hrvatska kao mala, ali snažna i atraktivna industrijska sila.

Konferencija je pružila priliku svakom pojedinom sudioniku da se – odmah na samom početku skupa – izravno predstavi svim ostalim sudionicima. Dakle, bila je usmjerena na čvršće umrežavanje poslovne dijaspore i domovine, a uključila je i tzv. „pitch sesiju“ s 10 provjerenih hrvatskih start-upova. Za sve prijavljene sudionike posljednjeg je dana (8.  studenoga) organiziran i poslovni izlet u Grad Osijek, gdje su posjećeni atraktivni objekti kao što su poduzetnički inkubator BIOS, Osječka pivovara, zračna luka i podrumi Belje. Dan nakon povratka iz Osijeka, organizatori su sve zainteresirane sudionike iz inozemstva – u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom – počastili odlaskom u Maksimir na nogometnu utakmicu Hrvatska – Grčka.

Konferencija, koja je okupila gotovo 200 sudionika – od čega više od 65 iz Argentine, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Danske, Finske, Francuske, Italije, Kanade, Makedonije, Meksika, Njemačke, Perua, SAD-a, Slovenije, Švicarske i Venezuele, neizostavni je dio  projekta G2, čija je misija upoznati i povezati Hrvate iz svijeta s Hrvatima i poslovnim mogućnostima u Hrvatskoj putem internetske i osobne praktične razmjene znanja te društvenog umrežavanja. Organizatori MG2 smatraju da je sada krajnje vrijeme za poslovno povezivanje s iseljeništvom.

U nastavku predstavljamo zaključke Konferencije:

1. Demografija – hrvatsko je iseljeništvo strateška populacija ukupne i demografske revitalizacije Hrvatske. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske morao bi prikupiti što više podataka o Hrvatima izvan Hrvatske po svim državama, te u odnosu na poslovne subjekte iseljenih Hrvata, imena i druge relevantne podatke o njihovim poduzećima, kako bi se na taj način ubrzali i pojednostavili poslovni kontakti domovinskih i iseljenih Hrvata.

2. Ista prava i uvjeti za Hrvate iz domovine i iz dijaspore – imperativ je urediti i ubrzati sustav odobravanja domovnica kako bi se smanjio broj propusta i nepravilnosti s kojima se iseljeništvo često susreće. Hrvatski iseljenici nailaze na brojne administrativne barijere, ne uspijevaju dobiti hrvatsko državljanstvo niti glasovati na izborima. Iseljeništvo traži ono što im je zajamčeno Ustavom RH – jednaka prava za sve hrvatske državljane.

3. Povjerenje – temelj je za ulaganja u domovinu. Kada država postane dovoljno uređena i organizirana, kako politički, tako i gospodarski, onda je lakše u nju ulagati, bez obzira je li riječ o iseljeništvu ili nekim drugim stranim ulagačima. Država najprije mora postati odgovornija. U tom cilju, potrebno je ukinuti dvostruko oporezivanje. Nadalje, Državni ured za Hrvate izvan RH trebao bi priskočiti u pomoć kadgod neki „lokalni šerif“ zaustavi važan projekt iza kojeg stoji kapital hrvatskih iseljenika te njihova želja za ulaganjem. Navedeno predstavlja pretpostavku zrelog i odgovornog odnosa koje ima za cilj stvoriti atraktivnu poslovnu klimu.

4. Hrvati izvan Republike Hrvatske trebaju uspostaviti vezu s domovinom. Pozdravljamo ugovor potpisan između MVEP i Hrvatske gospodarske komore dana 5. svibnja 2017. godine. MVEP mora nastaviti s politikom otvaranja  počasnih konzulata u svim državama ili gradovima u kojima žive Hrvati. Počasni konzuli trebali bi imati hrvatsko podrijetlo i iskustvo u poslovnom sektoru. Na taj bi način MVEP postao svojevrsnim ulaznim vratima za tržišta stranih kapitala. Hrvatska gospodarska komora trebala bi jednim dijelom biti prisutna i u veleposlanstvima i konzulatima, kako bi se osigurao snažan i sveobuhvatan formalno – institucionalan okvir gospodarske slike tržišta, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
   Hrvati u iseljeništvu počeli su se sve više organizirati u okviru gospodarskih komora kao i poslovnih organizacija koje diljem svijeta organiziraju poslovne konferencije. Preporuka je da se na taj način iskoristi prilika za izravnim uključivanjem u izmjene i donošenje zakona, podzakonskih akata i lobiranje kod nadležnih tijela RH kako bi Hrvati u Domovini i Hrvati u iseljeništvu zajedno mogli raditi na poboljšanju investicijske klime za sve investitore.

5. Više zastupnika Hrvatskog sabora iz iseljeništva – treba pronaći put koji vodi do povećanja broja saborskih zastupnika koje bi birala hrvatska dijaspora, a sve s ciljem stvaranja jačeg osjećaja međusobnog povjerenja. Navedeno iziskuje izmjenu dosadašnjeg modela biračkog prava za iseljene Hrvate u predstavničkom tijelu RH, u kojem bi broj zastupnika mogao slijediti trend povećanog inozemnog ulaganja i interesa za gospodarski oporavak RH. To bi, dakle, bila uloga saborskih zastupnika koji bi predstavljali interese područja s kojih dolaze i u kojima živi velik broj Hrvata (Australija, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Europa te Bosna i Hercegovina). Na taj bi način u Hrvatskom saboru bio predstavljen svaki kontinent. Smatramo da bi takvo rješenje uvelike probudilo tu iseljenu Hrvatsku. Bogatstvo i iskustvo koje Hrvatska ima izvan svojih granica, uistinu je ogromno, te je prijeko potrebno što hitnije iskoristiti taj potencijal koji još spava.

6. Sportaši su vrhunski veleposlanici Hrvatske, ali nažalost, Vlada RH i druge institucije još nisu prepoznale tu njihovu vrijednost. Svojim svjetskim uspjesima šire priču po svijetu da Hrvatska nije samo lijepa, već i da je puna motiviranih i ustrajnih ljudi koji čekaju svoju priliku da se dokažu. Mnogi hrvatski brendovi mogu postati svjetski prepoznatljivi i vrijedni tako što ih strani gosti dožive tijekom svoga boravka u Hrvatskoj.
   Iz tih razloga, pozivamo Središnji državni ured za sport da zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom  prepoznaju ovu vrijednost te da započnu suradnju na tu temu.

7. Hrvatska ima ogroman potencijal ekološke proizvodnje zbog neiskorištenosti zemljišta i nezagađenosti pesticidama. Čista voda, zrak i tlo predstavljaju njezine najvrjednije prirodne resurse i nešto su što je u Europi i u svijetu sve teže pronaći. Potrebno je hitno olakšati način kupnje zemljišta, odnosno modificirati kruti administrativni okvir stjecanja vlasništva nad nekretninama, jer je trenutno mnoštvo malih komada zemlje zapušteno i neobrađeno, dok su im vlasnici razasuti diljem svijeta, što snažno koči daljnji razvoj poljoprivrede.

8. Potrebno je stvoriti novi hrvatski turistički brend – nije sve u suncu, moru i plažama, jer postoje još i ruralni, ekološki, zdravstveni i poslovni turizam. Trebamo predstaviti sve što Hrvatska nudi i po čemu je posebna i prepoznatljiva u odnosu na druge. Jačanje svih oblika turizma zajedno, osnažilo bi ono najposebnije u našoj domovini, nešto što nigdje drugdje nije moguće iskusiti – hrvatski način života.

9. Hrvatska ima iznimno kreativne pojedince kojima nedostaje odgovarajući institucionalni okvir u kojemu bi mogli djelovati. Stvaranje okruženja i uvjeta u kojima njihovi talenti mogu rasti i razvijati se, treba postati primarni cilj Republike Hrvatske.

10. Vlada mora koristiti postojeća pozitivna iskustva drugih Hrvata koji rade i žive po drugim zemljama. Potrebno je istražiti i slijediti praksu, te primijeniti iskustva zemalja predvodnica u ovom području koje također imaju bogatu i brojnu dijasporu širom svijeta – Islanda, Irske, Izraela i Poljske. Sigurni smo da ono što su oni već učinili može pomoći i Hrvatskoj. Problemi s kojima su se oni susretali, vrlo su slični onima na koje Republika Hrvatska nailazi, stoga bi njihova iskustva uvelike odgovarala pronalasku optimalnih rješenja za probleme s kojima se susreću iseljeni Hrvati.

Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, i uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Turističke zajednice grada Zagreba, Poliklinike Bagatin, Udruge MBA Croatia, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske matice iseljenika i Hrvatskog svjetskog kongresa. Radu konferencije doprinijeli su i AVR, ID kongres, Spoon te Coral Group.

Glavni medijski partner Konferencije bila je Hrvatska radio-televizija (HRT), a medijski pokrovitelji bili su BIZdirekt, Poslovni turizam, Poslovni dnevnik, Večernji list, časopis Matica, časopis Poduzetnik, portal Moja Domovina, CROWN – Croatian World Network, portal CroExpress i Motivation Up.

Pokrovitelji poslovnog izleta u Osijek bili su Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Županijska komora Osijek i Turistička zajednica grada Osijeka. A sponzor odlaska 25 sudionika na Stadion Maksimir, na utakmicu Hrvatska-Grčka 9. studenoga, u kojoj je Hrvatska pobjedom osigurala odlazak na SP u nogometu koje će se dogodine održati u Rusiji, bio je Hrvatski nogometni savez (HNS).