Meeting G2.3

REGISTRATION

WELCOME AND ACKNOWLEDGMENT OF SPONSORS

Antun Krešimir Buterin, MEETING G2 Professional Associate

THE CROATIAN DIASPORA – A STRATEGIC POPULATION FOR THE TOTAL AND DEMOGRAPHIC REVITALISATION OF CROATIA

doc. dr. sc. Stjepan Šterc, Faculty of Science, University of Zagreb

WHO'S WHO IN G2? EXCHANGE OF BUSINESS CARDS AND PRESENTATION OF ALL PARTICIPANTS

Presenter: Aco Momčilović, MEETING G2 Coordinator and Advisor

STARTING UP WITH CRONNECT! PITCH SESSION WITH 10 CROATIAN START-UPS

Presenter: Ante Lučić, CROnnect.me / A-Link Ltd., CEO & Founder

WELCOME SPEECH

Zvonko Milas, Head of the Central State Office for Croats Abroad

WELCOME DINNER

FRESH MORNING COFFEE

WELCOME SPEECH

Josip Hrgetić, FORUM Zagreb, Director / MEETING G2, Project Director : Zdravka Bušić, State Secretary for Political Affairs

OFFICIAL OPENING

President of the Republic of Croatia, Ms. Kolinda Grabar Kitarović

SHORT BREAK

Group Photo

PANEL DISCUSSION #1 How to attract investors from the Croatian Diaspora and represent their interests

Nicolas Baron Adamovich; Ruža Studer; Zdenko Lucić; Anthony Pesec; Luka Krilić; Anto Sluganović; Ivan Ivin, Don Markušić

COFFEE BREAK & NETWORKING

KEYNOTE SPEAKER

Zed Seselja, Senator The Honourable Zed Seselja, Assistant Minister for Social Services and Multicultural Affairs

PANEL DISCUSSION #2 How to promote Croatian products from around the world to the whole world

Antonio Vukorepa ; Joseph Gene Petrić; Zlatan Frohlich; Andrija Čolak; Žarko Tomašić

LUNCH & NETWORKING

PANEL DISCUSSION #3 Sport and Ties – The perfect business combination (or how top sports men and women can use their worldwide fame to help develop the Croatian economy)

Iva Majoli; Duravko Šimenc; Ante Bogdanić; Gordan Kožulj; Zoran Primorac; Miroslav Ćiro Blažević; Božo Skoko

PANEL DISCUSSION #4 Green is the new gold (or how Croatia can be proud of its clean and unpolluted land, ecological production and healthy products)

Mate Knezović; Matko Šeremet; Dijana Katica; Gordana Gelenčer; Jadranka Boban Pejić

COFFEE BREAK & NETWORKING

PANEL DISCUSSION #5 Blood, sweat and tears – manufacturing as the answer (or what is the current state of domestic industrial production, what is being manufactured, what is Croatian industry based on and what are the new business models)

Željko Pavlin; Vjeran Vrbanec; Zoran Uranjek; Ivica Mudrinić; Bernarda Cecelj; Aco Momčilović

OPEN HOUR Q&A, The Government & the Diaspora

CONFERENCE SUMMARY AND RECOMMENDATIONS G2 TEAM

WHAT CROATIANS ARE LIKE

Božo Skoko (Faculty of Political Science, University of Zagreb, Professor) & Davor Bruketa (Bruketa&Zinic&Grey, Creative Director)

DINNER

DEPARTURE FROM ZAGREB - BUSINESS TRIP TO OSIJEK

Departure at 7am sharp, in front of the Green Gold Centre

ARRIVAL IN OSIJEK

Welcome Speech: Zoran Kovačević; Ivan Anušić; Ivan Vrkić

PRESENTATION OF THE CITY OF OSIJEK, THE COUNTY OF OSIJEK-BARANJA AND THE CHAMBER OF COMMERCE IN OSIJEK

Concluding remarks: Ministry of Economy, Entrepreneurship and Crafts

SITE VISIT

Osijek Software City, Osijek Airport, Business Zones and City Tour

VISIT TO THE VILLAGE OF KNEŽEVI VINOGRADI

WORKING LUNCH IN BELJE WINE CELLARS

DEPARTURE FROM OSIJEK

Hrvatsko iseljeništvo – strateška populacija ukupne i demografske revitalizacije Hrvatske“, kao naziv govora dr. Stjepana Šterca, možda je i najvažnija poruka poslovne konferencije MEETING G2.3 (Meeting Second Generation – susret druge generacije) koja je treću godinu zaredom održana u Kongresnom centru FORUM Zagreb. Ove je godine, održana od 7. do 9. studenoga, pod nazivom „Hrvatska, puna poslovnih potencijala“, a kao ključna poruka usmjerena je Vladi RH i svim njezinim institucijama da u međusobnoj suradnji žurno poduzmu mjere jačanja i umrežavanja odnosa s hrvatskim iseljeništvom, te da aktiviraju sve raspoložive pravno – institucionalne kanale s ciljem uspostave značajno bolje komunikacije.

U sklopu trodnevnog programa, organizirano je pet panel diskusija o temama kao što su:

  1. Načini privlačenja investitora iz hrvatske dijaspore i zastupanja njihovih prava i interesa;
  2. Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta po cijelome svijetu;
  3. Kako hrvatski sportaši mogu pomoći hrvatskome gospodarstvu;
  4. Hrvatska kao čista i ekološki prepoznatljiva zemlja;
  5. Hrvatska kao mala, ali snažna i atraktivna industrijska sila.

Konferencija je pružila priliku svakom pojedinom sudioniku da se – odmah na samom početku skupa – izravno predstavi svim ostalim sudionicima. Dakle, bila je usmjerena na čvršće umrežavanje poslovne dijaspore i domovine, a uključila je i tzv. „pitch sesiju“ s 10 provjerenih hrvatskih start-upova. Za sve prijavljene sudionike posljednjeg je dana (8.  studenoga) organiziran i poslovni izlet u Grad Osijek, gdje su posjećeni atraktivni objekti kao što su poduzetnički inkubator BIOS, Osječka pivovara, zračna luka i podrumi Belje. Dan nakon povratka iz Osijeka, organizatori su sve zainteresirane sudionike iz inozemstva – u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom – počastili odlaskom u Maksimir na nogometnu utakmicu Hrvatska – Grčka.

Konferencija, koja je okupila gotovo 200 sudionika – od čega više od 65 iz Argentine, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Danske, Finske, Francuske, Italije, Kanade, Makedonije, Meksika, Njemačke, Perua, SAD-a, Slovenije, Švicarske i Venezuele, neizostavni je dio  projekta G2, čija je misija upoznati i povezati Hrvate iz svijeta s Hrvatima i poslovnim mogućnostima u Hrvatskoj putem internetske i osobne praktične razmjene znanja te društvenog umrežavanja. Organizatori MG2 smatraju da je sada krajnje vrijeme za poslovno povezivanje s iseljeništvom.

U nastavku predstavljamo zaključke Konferencije:

  1. Demografija – hrvatsko je iseljeništvo strateška populacija ukupne i demografske revitalizacije Hrvatske. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske morao bi prikupiti što više podataka o Hrvatima izvan Hrvatske po svim državama, te u odnosu na poslovne subjekte iseljenih Hrvata, imena i druge relevantne podatke o njihovim poduzećima, kako bi se na taj način ubrzali i pojednostavili poslovni kontakti domovinskih i iseljenih Hrvata.
  2. Ista prava i uvjeti za Hrvate iz domovine i iz dijaspore – imperativ je urediti i ubrzati sustav odobravanja domovnica kako bi se smanjio broj propusta i nepravilnosti s kojima se iseljeništvo često susreće. Hrvatski iseljenici nailaze na brojne administrativne barijere, ne uspijevaju dobiti hrvatsko državljanstvo niti glasovati na izborima. Iseljeništvo traži ono što im je zajamčeno Ustavom RH – jednaka prava za sve hrvatske državljane.
  3. Povjerenje – temelj je za ulaganja u domovinu. Kada država postane dovoljno uređena i organizirana, kako politički, tako i gospodarski, onda je lakše u nju ulagati, bez obzira je li riječ o iseljeništvu ili nekim drugim stranim ulagačima. Država najprije mora postati odgovornija. U tom cilju, potrebno je ukinuti dvostruko oporezivanje. Nadalje, Državni ured za Hrvate izvan RH trebao bi priskočiti u pomoć kadgod neki „lokalni šerif“ zaustavi važan projekt iza kojeg stoji kapital hrvatskih iseljenika te njihova želja za ulaganjem. Navedeno predstavlja pretpostavku zrelog i odgovornog odnosa koje ima za cilj stvoriti atraktivnu poslovnu klimu.
  4. Hrvati izvan Republike Hrvatske trebaju uspostaviti vezu s domovinom. Pozdravljamo ugovor potpisan između MVEP i Hrvatske gospodarske komore dana 5. svibnja 2017. godine. MVEP mora nastaviti s politikom otvaranja  počasnih konzulata u svim državama ili gradovima u kojima žive Hrvati. Počasni konzuli trebali bi imati hrvatsko podrijetlo i iskustvo u poslovnom sektoru. Na taj bi način MVEP postao svojevrsnim ulaznim vratima za tržišta stranih kapitala. Hrvatska gospodarska komora trebala bi jednim dijelom biti prisutna i u veleposlanstvima i konzulatima, kako bi se osigurao snažan i sveobuhvatan formalno – institucionalan okvir gospodarske slike tržišta, kako u zemlji tako i u inozemstvu.
  5. Hrvati u iseljeništvu počeli su se sve više organizirati u okviru gospodarskih komora kao i poslovnih organizacija koje diljem svijeta organiziraju poslovne konferencije. Preporuka je da se na taj način iskoristi prilika za izravnim uključivanjem u izmjene i donošenje zakona, podzakonskih akata i lobiranje kod nadležnih tijela RH kako bi Hrvati u Domovini i Hrvati u iseljeništvu zajedno mogli raditi na poboljšanju investicijske klime za sve investitore.
  6. Više zastupnika Hrvatskog sabora iz iseljeništva – treba pronaći put koji vodi do povećanja broja saborskih zastupnika koje bi birala hrvatska dijaspora, a sve s ciljem stvaranja jačeg osjećaja međusobnog povjerenja. Navedeno iziskuje izmjenu dosadašnjeg modela biračkog prava za iseljene Hrvate u predstavničkom tijelu RH, u kojem bi broj zastupnika mogao slijediti trend povećanog inozemnog ulaganja i interesa za gospodarski oporavak RH. To bi, dakle, bila uloga saborskih zastupnika koji bi predstavljali interese područja s kojih dolaze i u kojima živi velik broj Hrvata (Australija, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Europa te Bosna i Hercegovina). Na taj bi način u Hrvatskom saboru bio predstavljen svaki kontinent. Smatramo da bi takvo rješenje uvelike probudilo tu iseljenu Hrvatsku. Bogatstvo i iskustvo koje Hrvatska ima izvan svojih granica, uistinu je ogromno, te je prijeko potrebno što hitnije iskoristiti taj potencijal koji još spava.
  7. Sportaši su vrhunski veleposlanici Hrvatske, ali nažalost, Vlada RH i druge institucije još nisu prepoznale tu njihovu vrijednost. Svojim svjetskim uspjesima šire priču po svijetu da Hrvatska nije samo lijepa, već i da je puna motiviranih i ustrajnih ljudi koji čekaju svoju priliku da se dokažu. Mnogi hrvatski brendovi mogu postati svjetski prepoznatljivi i vrijedni tako što ih strani gosti dožive tijekom svoga boravka u Hrvatskoj.
    Iz tih razloga, pozivamo Središnji državni ured za sport da zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom  prepoznaju ovu vrijednost te da započnu suradnju na tu temu.
  8. Hrvatska ima ogroman potencijal ekološke proizvodnje zbog neiskorištenosti zemljišta i nezagađenosti pesticidama. Čista voda, zrak i tlo predstavljaju njezine najvrjednije prirodne resurse i nešto su što je u Europi i u svijetu sve teže pronaći. Potrebno je hitno olakšati način kupnje zemljišta, odnosno modificirati kruti administrativni okvir stjecanja vlasništva nad nekretninama, jer je trenutno mnoštvo malih komada zemlje zapušteno i neobrađeno, dok su im vlasnici razasuti diljem svijeta, što snažno koči daljnji razvoj poljoprivrede.
  9. Potrebno je stvoriti novi hrvatski turistički brend – nije sve u suncu, moru i plažama, jer postoje još i ruralni, ekološki, zdravstveni i poslovni turizam. Trebamo predstaviti sve što Hrvatska nudi i po čemu je posebna i prepoznatljiva u odnosu na druge. Jačanje svih oblika turizma zajedno, osnažilo bi ono najposebnije u našoj domovini, nešto što nigdje drugdje nije moguće iskusiti – hrvatski način života.
  10. Hrvatska ima iznimno kreativne pojedince kojima nedostaje odgovarajući institucionalni okvir u kojemu bi mogli djelovati. Stvaranje okruženja i uvjeta u kojima njihovi talenti mogu rasti i razvijati se, treba postati primarni cilj Republike Hrvatske.
  11. Vlada mora koristiti postojeća pozitivna iskustva drugih Hrvata koji rade i žive po drugim zemljama. Potrebno je istražiti i slijediti praksu, te primijeniti iskustva zemalja predvodnica u ovom području koje također imaju bogatu i brojnu dijasporu širom svijeta – Islanda, Irske, Izraela i Poljske. Sigurni smo da ono što su oni već učinili može pomoći i Hrvatskoj. Problemi s kojima su se oni susretali, vrlo su slični onima na koje Republika Hrvatska nailazi, stoga bi njihova iskustva uvelike odgovarala pronalasku optimalnih rješenja za probleme s kojima se susreću iseljeni Hrvati.

Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, i uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, Turističke zajednice grada Zagreba, Poliklinike Bagatin, Udruge MBA Croatia, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske matice iseljenika i Hrvatskog svjetskog kongresa. Radu konferencije doprinijeli su i AVR, ID kongres, Spoon te Coral Group.

Glavni medijski partner Konferencije bila je Hrvatska radio-televizija (HRT), a medijski pokrovitelji bili su BIZdirekt, Poslovni turizam, Poslovni dnevnik, Večernji list, časopis Matica, časopis Poduzetnik, portal Moja Domovina, CROWN – Croatian World Network, portal CroExpress i Motivation Up.

Pokrovitelji poslovnog izleta u Osijek bili su Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Županijska komora Osijek i Turistička zajednica grada Osijeka. A sponzor odlaska 25 sudionika na Stadion Maksimir, na utakmicu Hrvatska-Grčka 9. studenoga, u kojoj je Hrvatska pobjedom osigurala odlazak na SP u nogometu koje će se dogodine održati u Rusiji, bio je Hrvatski nogometni savez (HNS).

S ciljem poslovnog povezivanja, razmjene iskustava i mogućih ulaganja dijaspore u domovinu, treća po redu konferencija „Meeting G2.3“ održala se od 6. do 8. studenog u Kongresnom centru Forum, okupivši 200 sudionika iz 19 zemalja.

Gospodarstvenici iz domovine i hrvatski iseljenici iz svih krajeva svijeta okupili su se kako bi zajedno doprinijeli poslovnom povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske. Već treću godinu za redom konferenciju organizira skupina Hrvata iz dijaspore i domovine, čiji je cilj umrežiti poslovnu domovinsku i iseljenu Hrvatsku te pomoći povećanju ulaganja dijaspore u domovinu. Konferenciji su nazočili hrvatski iseljenici iz Argentine, Perua, Venezuele, Meksika, SAD-a i Kanade, Australije, Francuske, Finske, Danske, Švicarske, Njemačke, Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Španjolske i Italije. Trodnevna konferencija započela je predavanjem „Hrvatsko iseljeništvo – strateška populacija ukupne i demografske revitalizacije Hrvatske“ demografa doc.dr.sc. Stjepana Šterca sa Sveučilišta u Zagrebu.

Pod nazivom „Who’s Who in G2“ i vodstvom Ace Momčilovića, sudionici su imali priliku u odvojenom prostoru međusobno predstaviti sebe i svoje tvrtke te razmijeniti vizitke. Nakon predstavljanja sudionika, uslijedio je dio „Starting up with CROnnect.me“ Ante Lučića iz A-Linka s pitch sesijama i predstavljanjem 10 start-upova hrvatskih poduzetnika s ciljem pronalaska investitora kako bi se probili na tržište ili proširili poslovanje. Na kraju prvog dana sudionike je pozdravio državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas. „Ovim susretom dijelimo viziju o tome što hrvatski globalni potencijal može stvoriti i gdje nas može dovesti – hrvatska mreža se jača, ideje množe, a nove prilike stvaraju“, poručio je Milas.

Početkom drugog dana susreta, konferenciju je svečano otvorila predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Istaknula je njegovanje odnosa s iseljeništvom diljem svijeta kao prioritet hrvatske vanjske politike. Osobitu pozornost pridaje vraćanju međusobnog povjerenja i okupljanju domaće i iseljene Hrvatske. “Pomozite nam iskustvom, poslom i ulaganjima kako bismo zadržali našu mladost u Hrvatskoj. Držim da je to najbolji pristup izgradnji moderne i prosperitetne Hrvatske“, naglasila je predsjednica. Zdravka Bušić, državna tajnica za političke poslove, naglasila je u svom izlaganju da je glavni cilj povećati broj izvoznih tvrtki, pojačati potporu sadašnjim izvoznicima te povećati ukupan izvoz. Direktor projekta G2 Josip Hrgetić smatra da je iseljeništvo spremno investirati, ali da se država mora pod hitno modernizirati kroz digitalizaciju te smanjiti papirologiju, pojednostaviti birokraciju i ukinuti duplo oporezivanje. „Sada je zadnji trenutak da se hrvatsko iseljeništvo uključi u poslovni dio hrvatske ekonomije“, naglasio je na kraju svog govora Hrgetić.

Na panel diskusiji „Kako privući investitore iz hrvatskog iseljeništva i zastupati njihove interese“ pod vodstvom moderatora Don Markušića, Luka Krilić iz Ureda za dijasporu naveo je primjer birokratskih prepreka s kojima se investitori susreću u Hrvatskoj. S time se složio i Anthony Pesec iz Australsko-hrvatske gospodarske komore. Kao odgovor tome, Nicolas Baron Adamovich iz Njemačko-hrvatske gospodarske komore smatra da, iako u Hrvatskoj nije sve bajno, nije ni drugdje sve divno i krasno što se birokratskih prepreka tiče. U diskusiji je sudjelovao i  Ivan Ivin iz Numerica Partners – Slovenija, kojemu se ne sviđaju jako visok PDV, davanja za zaposlenika i nesređene zemljišne knjige. „Kad je klima konkurentna, investitora ne moraš ni zvati“, zaključio je. Osnovno pitanje za svakog investitora prema Anti Sluganoviću iz Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji je interes, odnosno isplativost ulaganja. Ruža Studer iz Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH i predstavnica za Švicarsku pak smatra da su starije generacije iseljenika emotivnije vezani uz domovinu, kritizirajući medije koji uglavnom plasiraju negativne informacije. Dario Kobešćak iz Agencije za investicije i konkurentnost pozvao je iseljenike da se jave Agenciji za investicije i konkurentnost koja im može dati informacije o eventualnim investicijama, kao i organizirati potrebne susrete.

Glavni govornik ovogodišnje konferencije, senator  Zed Šešelja iz Australije, istaknuo je kako postoji snažna i duga povijesna povezanost Hrvatske i Australije, u kojoj živi 130.000 Australaca s hrvatskim korijenima. Šešelja je izdvojio energetiku, brodogradnju i obrazovanje kao tri područja na kojima bi zemlje mogle u budućnosti još više surađivati.

„Kako promovirati hrvatske proizvode iz cijelog svijeta u cijelom svijetu“ naziv je panel diskusije koju je moderirao Zlatan Froehlich, predsjednik Komore Zagreb. Panelisti su bili Joseph Gene Petrić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, menadžer Croniquea  Antonio Vukorepa, Žarko Tomasić iz Hrvatskog svjetskog kongresa i osnivač hrvatske franšize Surf’n’Fries  Andrija Čolak.

Žarko Tomasić smatra kako povezivanje Hrvata po svijetu svima pruža veće mogućnosti ostvarivanja uspješnih poslovnih kontakata. „Moj primjer pokazuje kako je Hrvatska, zahvaljujući razvijenom turizmu, izvrsna zemlja za plasiranje proizvoda. Andrija Čolak opisao je kako je njegov proizvod došao u 16-17 zemalja svijeta, na 70 prodajnih mjesta. Na tržištu se probio isključivo dobrom idejom i promocijom. Antonio Vukorepa, kaže kako je uvijek gledao prednosti Hrvatske, a ne nedostatke. Iznio je zanimljivu ideju brendiranja hrvatske hrane u inozemstvu, i to na malo moderniji način. Žarko Tomasić naveo je uspješne primjere povezivanja i suradnje s drugim iseljenicima.

Treća panel diskusija pod nazivom „Lopta i kravata – savršena poslovna kombinacija“, uz moderatora Božu Skoku, okupila je velikane hrvatskog sporta: Gordana Kožulja, Zorana Primorca, Ivu Majoli, Miroslava Ćiru Blaževića, Dubravka Šimenca te Antu Bogdanića, poduzetnika i teoretičara sporta.

Gordan Kožulj je istaknuo prepoznatljivost hrvatskog sporta u svijetu, te smatra da su upravo sportaši najveći promotori Hrvatske i hrvatskih interesa. Miroslav Ćiro Blažević rado se sjeća svjetskog nogometnog prvenstva 1998., kada su hrvatske kockice i Vatreni osvojili treće mjesto. Upravo ta pobjeda pomogla je u afirmaciji tek rođene nam domovine.

Četvrta panel diskusija pod nazivom „Zeleno kao novo zlato“, uz moderatoricu Gordanu Gelenčer, okupila je direktoricu Bio&Bio/Biovega Jadranku Boban Pejić, Matu Knezovića iz tvrtke Agrivi vlasnika Aronialive  Matka Šeremeta i  Dijanu Katica iz Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj . Na panelu je zaključeno da bi se Hrvatska trebala brendirati i kao zelena, a ne samo kao crveno-bijela te da Hrvatska ima ogroman potencijal za eko prozvodnju zbog neiskorištenosti zemljišta i nezagađenosti pesticidima. Zatraženo je da se kreira strateška odrednica prema ekološkoj prozvodnji, kao i stvaranje okvira i strukturne podrške s ciljem povezivanja kulture, turizma i ekologije u jedan novi hrvatski brend.

Zanimljivu panel diskusiju „Krv, suze i znoj – u industriji je spas (ili koje je trenutno stanje domaće industrije, što se proizvodi, na čemu se temelji hrvatska industrija i koji su novi poslovni modeli)“ moderirao je Aco Momčilović iz Rimac Automobila i G2 koordinator, a panelisti Vjeran Vrbanec iz Hamag-Bicro, direktor Harburg-Freudenberger Belišće  Zoran Uranjek, direktorica Bernarda kreveti Bernarda Cecelja, Željko Pavlin, direktor hrvatske tvrtke HS Produkt i Ivica Mudrinić iz Mudrinić Management Consultinga podijelili su sa sudionicima svoja bogata iskustva.

“HS produkt je uspio zato što nismo željeli živjeti od stranih investicija, nego od svog proizvoda i rada“, istaknuo je Željko Pavlin, dodavši da nisu strane investicije važne, nego sam proizvod. Naglasio je da hrvatski proizvodi moraju biti bolji i konkurirati s njemačkim, austrijskim i drugim stranim proizvodima. Ivica  Mudrinić pak smatra da Hrvatska ima iznimno kreativne pojedince kojima nedostaje pravi okvir u kojem mogu djelovati te da su hrvatski proizvodi zaista inovativni na svjetskoj razini. Bernarda Cecelja smatra da se moraju poštivati obećani rokovi pri dostavi proizvoda. Panelisti su istaknuli i da veliki broj tvrtki ovisi o vladi, njih čak 80 posto.

Zadnji dan konferencije, u organizaciji Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Županijske  komore Osijek i Turističke zajednice grada Osijeka, sudionici su proveli u Osijeku, posjetivši, osim centra grada i Tvrđe, BIOS poduzetnički inkubator u kojem se predstavio projekt Osijek Software City, degustirali su Osječko pivo u Tvrđi, posjetili zračnu luku i poslovnu zonu te završili program konferencije radnim ručkom u Vinskom podrumu Belje.

Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, i uz podršku Agencije za investicije i konkurentnost, Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Turističke zajednice grada Zagreba, Poliklinike Bagatin, Udruge MBA Croatia, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske matice iseljenika i Hrvatskog svjetskog kongresa. Radu konferencije doprinijeli su i AVR, ID kongres, Spoon te Coral Group.

Glavni medijski partner Konferencije bila je Hrvatska radio-televizija (HRT), a medijski pokrovitelji bili su BIZdirekt, Poslovni turizam, Poslovni dnevnik, Večernji list, časopis Matica, časopis Poduzetnik, portal Moja Domovina, CROWN – Croatian World Network, portal CroExpress i Motivation Up. Pokrovitelji poslovnog izleta u Osijek bili su Grad Osijek, Osječko-baranjska županija, Županijska komora Osijek i Turistička zajednica grada Osijeka. A sponzor odlaska 25 sudionika na Stadion Maksimir, na utakmicu Hrvatska-Grčka 9. studenoga, u kojoj je Hrvatska pobjedom osigurala odlazak na SP u nogometu koje će se dogodine održati u Rusiji, bio je Hrvatski nogometni savez (HNS).

06/11/2017

07/11/2017

08/11/2017

MEETING G2.3