Čile – neiskorišteni potencijali za hrvatske tvrtke
PREDSTAVLJAMO HRVATSKE KOMORE U INOZEMSTVU
U Čileu živi 200.000 Hrvata
S obzirom da prema nekim procjenama u Čileu živi oko 200.000 Hrvata, što Čile čini šestom najvećom zemljom s hrvatskom populacijom na svijetu nakon SAD-a, Njemačke, Argentine, Australije i Kanade, za očekivati je da bi trgovinske veze između dvije zemlje trebale biti jače.
Kako ostvariti bolju gospodarsku suradnju i koji su potencijali za hrvatske kompanije u Čileu upitali smo predsjednika Komore Alexa Tudora. G. Tudor je živio i radio u Hrvatskoj nekoliko godina kao predstavnik grupe Lukšić, bio je i generalni direktor Karlovačke pivovare te je imao priliku sudjelovati u drugim tvrtkama Grupe Lukšić u Hrvatskoj, uglavnom u turstičkom sektoru. Sada živi u Čileu gdje ima razvijen vlastiti biznis, a uz funkciju u Komori, predstavnik je i Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske.
Koji su potencijali Komore koju predstavljate za jaču gospodarsku suradnju između dvije zemlje i na koji način možete pomoći hrvatskim izvoznicima u zemlji u kojoj poslujete?
Jedan od prijedloga bi bio da Hrvatska gospodarska komora (HGK) okupi hrvatske tvrtke zainteresirane za dolazak u Čile i dovoljno unaprijed, otprilike 2-3 mjeseca, dostavi informacije s kojim tvrtkama i u kojim branšama se žele povezati. Mi onda imamo dovoljno vremena dogovoriti kvalitetne sastanke s lokalnim uvoznicima, distributerima i kupcima. Također, možemo pomoći i tvrtkama koje ne dođu fizički u Čile da ih povežemo s predstavnicima tvrtki koje bi im mogli biti poslovni partneri, pa se komunikacija može nastaviti telefonom, mailom ili slično.
Mi smo mala Komora, pa nemamo dovoljno resursa za istraživanje tržišta, no rado ćemo povezati hrvatske tvrtke u onim sektorima/tvrtkama gdje imamo kontakte. Kako bi se napravio bolji efekt idealno bi bilo da hrvatsko Veleposlanstvo u Čileu imenuje komercijalnog atašea koji bi, između ostalog, radio na poslovima istraživanja tržišta. Tako bi hrvatski izvoznici već u startu imali niz tržišnih analiza i kontakata u onim sektorima gdje mi nismo prisutni. Nažalost to nije slučaj. Moguće je da su prioriteti različiti, a i znamo da su resursi uvijek ograničeni, što je razumljivo.
Očito bi na nivou gospodarskih institucija u Hrvatskoj koje su zadužene za jačanje međunarodnih poslova trebalo razmotriti mogućnosti za poboljšanja. No, imate li saznanja koliko je dosada bilo interesa od strane hrvatskih tvrtki za izvoz u Čile?
U proteklom razdoblju pristupale su nam i velike i male tvrtke, preko Veleposlanstva, naše Komore, ili izravno. Dolazile su i delegacije preko HGK. Primjerice, u ožujku 2017, kada nas je posjetila Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u pratnji predsjednika HGK-a g. Luke Burilovića i delegacije gospodarstvenika.
Za konkretniji izlazak na čileansko tržište potrebno je uložiti više vremena u istraživanje tržišta, uvid u stvarne mogućnosti natjecanja i pokretanje suradnje s najboljim uvoznicima/distributerima u Čileu, na način kao što sam objasnio u prethodnom odgovoru. Nakon toga, naša Komora može organizirati sastanke u Čileu što bi vjerujem dalo dobre rezultate.
Što je prva asocijacija Čileancima kada se spomene Hrvatska?
Koje su trenutačno najperspektivnije industrije kao i koje se industrije ubrzano razvijaju u Vašoj zemlji i gdje vidite šanse za naše izvoznike?
Najveći gospodarski sektori u Čileu su rudarstvo, drvna industrija te industrija voća, a potencijale vidim i u industrijama koje najbrže rastu – solarna energija, astronomija, ribarstvo, agroindustrija, proizvodnja hrane i razvoj softvera. Čvrsto sam uvjeren da bi se pronašle brojne poslovne mogućnosti za hrvatske tvrtke.
Sada je situacija takva da većina čileanskog izvoza dolazi u Hrvatsku ali ne direktno, nego preko drugih zemalja, kao što su Nizozemska (Rotterdam) ili Njemačka (Frankfurt). Trgovinska razmjena između Hrvatske i Čilea iznosi 2,5 milijuna dolara godišnje, što gotovo kao da ne postoji.
Za kraj interesira nas Vaše mišljenje o Konferenciji Meeting G2 na kojoj ste sudjelovali nekoliko puta. Koliko takva inicijativa može pomoći razvoju suradnje između Hrvatske i svijeta?
Preporučujem Meeting G2 i pozivam ljude koji žele znati što se događa u Hrvatskoj i susresti se s poduzetnicima iz svijeta, s raznih geografskih širina, da dođu na sljedeći Meeting u studenom ove godine.
