G2.4 Archives

Drugi dan je slijedio bogati program, a Konferenciju je svečano otvorila Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Prilikom otvorenja Konferencije Predsjednica RH je izjavila: „Cijela jedna Hrvatska živi izvan službenih granica Republike Hrvatske, a Meeting G2 daje važan doprinos u povezivanju Hrvata iz Hrvatske sa onima izvan zemlje. Mi moramo osvijestiti da su ljudi najveća vrijednost i prednost te da grade budućnost, stoga su ulaganja u demografsku obnovu prioritet. Osobito me veseli što je ova inicijativa potekla od povratnika i želim da se čuje glas poslovnih ljudi. Njihovi prijedlozi i konstruktivne kritike vezano uz mjere koje moramo poduzeti u zemlji za razvoj poslovanja kao i aktivnosti koje možemo poduzeti u inozemstvu su ono od čega svi možemo imati koristi“.

Okupljenima su se na početku drugog dana obratili i Zdravka Bušić ispred Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH te Božo Ljubić, Predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH. U ime domaćina i organizatora Konferencije govor je održao Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2. Naglasio je da država treba iskoristiti potencijale uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla, posebice na udaljenim tržištima, te ih imenovati gospodarskim predstavnicima za povezivanje hrvatskih izvoznika s lokalnim gospodarstvima. Velika šansa je u Južnoj Americi gdje živi 425 milijuna ljudi, od čega 600.000 Hrvata, no Hrvatska tamo nema niti jednog gospodarskog predstavnika. “Krajnje je vrijeme da nađemo jedan smjer, moramo znati što želimo i tražimo. Zato smatramo da je inicijativa Predsjednice  Republike u vezi brendiranja Hrvatske od državnog interesa! To je ključna stvar, jer se u tom brendiranju povezuje sve – stanovništvo, kultura, baština, gospodarstvo.  Dakle, imamo baš sve! Ali ako ne posložimo ideje i ne pronađemo pravi smjer, to je isto kao da – nemamo ništa! Smatram da moramo s optimizmom gledati u budućnost koju svi zajedno danas krojimo za Lijepu našu”, naglasio je Hrgetić.  

Slijedilo je čak sedam panela s više od 40 sudionika – o važnosti gospodarskih komora za izvoznike, inovativnom dizajnu u drvnoj industriji, delikatesnim hrvatskim proizvodima i njihovom plasmanu širom svijeta, nekretninama, netradicionalnim vidovima turizma i blockchainu u Hrvatskoj.

Na prvom panelu “Hrvatski turizam out of the box” ili netradicionalni oblici turizma sudjelovali su Ranko Filipović, Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma; Goran Pavlović, Ambassador Program; Branka Čubelić, Dreamtime; Marina Budimir, Gradonačelnica Iloka; Dubravka Davidović, Tur-Kultur; Berislav Sokač, Run Croatia; Veronika Kolman, Vuglec breg dok je moderator bio Petar Ćurić, Branding Croatia. Naglašeno je kako samo jedinstveni koncepti mogu obogatiti sadržaj i produžiti sezonu, a kad se pristup obogati s pozitivnom energijom i emocijama, to rezultira vrhunskom kombinacijom. Gđa. Čubelić koja se prije pet godina vratila iz Australije u Hrvatsku i pokrenula tvrtku Dreamtime koja organizira zabavna i pamtljiva vjenčanja zaključila je da je priča ta koja prodaje sve te da mi u Hrvatskoj nismo uopće svjesni što sve imamo u Hrvatskoj.

Slijedio je panel „Uspjeh ide kroz želudac“ ili proizvodnja delikatesa i pića u RH na kojem su nastupili Neb Chupin, Hermes International; Pavle Švaic, Agropošta ; Goran Vrabec, VolimLjuto.com ; Josip Grgić, UP Energy Beverages ; Tedi Chiavalon, OPG Chiavalon ; Ivan Srpek, Bornstein ; Dragan Vujaklija, Žito dok je događanje moderirao Robert Ripli, Gastronomad. Neb Chupin, vlasnik  tvrtke Hermes International podijelio je sa okupljenima svoj put do uspjeha na svjetskom tržištu. U SAD-u se nalazi među prvih deset tvrtki koje proizvode džem od smokava dok je u Hrvatskoj poznat po brandu Dida Boža. S druga strane Pavle Švaic iz Agropošte je objasnio jednistveni put tvrtke koja je svoje proizvode (voćne sokove) prvo plasirala u ugostiteljstvo, pa tek onda u prodavaonice. Danas izvoze u zemlje zapadne Europe, a njihovi se proizvodi mogu naći i u luksuznoj londonskoj robnoj kući Harrods kao i u lancu hotela Hilton.

Na trećem panelu „Blockchain i Hrvatska“, projekti i inicijative nastupili su Hrvoje Prpić, Crypto Investor ; Bruno Škvorc, Bitfalls ; Nikola Škorić, bitcoin-mjenjacnica.hr ; Nikica Tomašić, Crib Consulting ; Vedran Kajić, Cryptotask ICO  ; Martin Čop, Lateral dok je moderator bio Aco Momčilović, MEETING G2 i FutureHR. Panelisti su komentirali trenutačno stanje hrvatskih blockchain projekata i perspektivu te nove tehnologije u regiji i svijetu. Imali smo prilike usporediti i neke projekte i planove Hrvata koji su radili na sličnim idejama po svijetu.

Četvrti panel bio je rezerviran za upoznavanje s radom hrvatskih komora u svijetu s naglaskom na Australiju. Na panelu „Potencijal hrvatskih komora i gospodarstvenika po svijetu – primjer Australije“sudjelovali su Zdenko Lucić, Agencija za investicije i konkurentnost ; David Jakić, Australsko – hrvatska gospodarska komora NSW ; Luka Jurčević, Zapadna australska Hrvatska gospodarska komora ; Stjepan (Steven) Antunovic, Victorian Croatian Chamber of Commerce ; Ognjen Bagatin,  Poliklinika Bagatin ; Anamaria Hauptfeld Schweitzer, Katarina Line ; Marko Kukec, Alpha aplikacije. Moderator je bio Zlatan Fröhlich iz Hrvatske gospodarske komore. Predsjednici australsko-hrvatskih komora naglasili su kako s našim tvrtkama uspostavljaju povjerenje i transparentan odnos te ih tek onda upućuju na poslovne prilike kako s našim iseljeništvom tako i s drugim lokalnim tvrtkama. Zanimljivo je i kako australska Vlada kroz fondove nudi značajna financijska sredstva za projekte u području agrikulture, cyber sigurnosti, farmaceutike i slično, a četiri australsko-hrvatske komore u Australiji pravo su mjesto za informiranje o takvim projektima.

Na panelu “Šume i drvna industrija u RH“sudjelovali su Nicolas Baron Adamovich, Slavonski hrast; Josip Faletar, Spačva ; Matej Grozdanović, Modulos ; Darko Špiljarić, Dizz concept ; Tomislav Knezović, Prostoria ; Fran Poštenjak, Arboring dok je moderator bio Marijan Kavran, Hrvatski drvni klister. Naglašeno je da je godišnji prihod ovog sektora oko 2 milijarde eura i da suprotno uvriježenom mišljenju hrvatski izvoz ne čine u najvećoj mjeri neobrađene drvne sirovine. Hrvatska ima niz uspješnih tvrtki koje su plasirale inovativne dizajnerske proizvode na međunarodnom tržištu, a dodatno nam ide u prilog što se tržište zasitilo talijanskog namještaja i žele rješenja iz istočne Europe. Odličan primjer je tvrtka Prostoria koja je 2011. započela raditi na mijenjanju percepcije o Hrvatskoj izvan Hrvatske. Odlučili su plasirati vlastite proizvode, sagradili pogone, investirali u razvoj proizvoda te krenuli konkurirati svjetskim brandovima u visokoj klasi proizvodnje namještaja, što se pokazalo odličnim potezom.

Na panelu „Ključ u ruke“ ili gradnja u RH sudjelovali su Krešimir Paić, Eccos inženjering ; Matija Mandić, King ICT ; Krešimir Marušić, Tehnozavod Marušić ; Krešimir Profaca, Zagreb – Montaža, a događanje je moderirao Antun Krešimir Buterin, potpredsjednik udruge MEETING G2, Hikvision. Na panelu su naglašene izvozne aktivnosti naših tvrtki i potreba za zapošljavanjem visoko educirane radne snage, pa su hrvatski iseljenici pozvani da se vrate i zaposle u tim tvrtkama jer radnih mjesta ima.  Serija panela zaključena je panelom “Do nekretnine u 5 koraka” na kojem je moderatorica Ivana Rora, Hrvatska matica iseljenika ugostila Jelenu Kravoščanec Todorović, Opereta ; Željku Mutnjaković-Prebeg, Opereta ; Don Markušića, Odvjetnik; ACAP Zagreb  i Tomislava Gregurića, Renova.

Radni dio Konferencije završen je predavanjem Nenada Bakića, poduzetnika i investitora o projektu Croatian Makers koji je u posljednje dvije godine ostvario zapažene rezultate vezano uz uvođenje STEM aktivnosti u obrazovno-odgojne ustanove i lokalne zajednice.  

Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović, te pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.