G2.1 Arhiva

Sažetak

Konferencija Meeting G2.1, prva konferencija koja je okupila hrvatske iseljenike s ciljem da im predstavi mogućnosti ulaganja u Hrvatskoj, održana je u organizaciji kongresnog centra FORUM Zagreb, od 26. do 30. listopada ove godine u Zagrebu

Prvi dan konferencije

Prvi dan, 26. listopada održana je svečana večera dobrodošlice uz zanimljivu i osebujnu predstavu SKUD-a „Ivan Goran Kovačić“ za sve sudionike koji su stigli iz raznih krajeva svijeta.

Drugi dan konferencije

Drugi dan konferencije, 27. listopada, započeo je svečanim otvaranjem poslovne konferencije od strane predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović koja je u svom obraćanju podržala rad konferencije kao važan korak u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske.

Predsjednica je pozvala hrvatske iseljenike da budu partneri u poticanju gospodarskog razvoja putem svojih projekata koji bi mlade zadržali u zemlji, a njima dali dodatan poticaj za jače povezivanje sa Hrvatskom. Na kraju svog obraćanja predsjednica Republike pozvala je predstavnike iseljeničke Hrvatske i povratnike na suradnju u pripremi platforme i terena za istraživanje i razvoj poslovnih mogućnosti u Hrvatskoj kako bismo zajedno razvili hrvatsko gospodarstvo i poslovno okruženje na način da ono bude konkurentno i pogodno za poslovanje.

Josip Hrgetić, direktor projekta “Meeting G2.1“ istaknuo je kako je cilj ove konferencije istraživanje novih tržišta i mogućnosti koje pružaju europske i hrvatske institucije za ulaganja u Hrvatskoj i ujedno poručio kako je globalizacija omogućila bolju povezanost hrvatske dijaspore sa Hrvatskom, te lakše umrežavanje i povezivanje u stvaranju poslovnih uspjeha.

Nakon uvodnih izlaganja Ivane Pogres, voditeljice Službe za gospodarsku analitiku Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Damira Novinića, ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost, Joško Perica i Maša Šarić iz Ernst & Younga, sudionicima konferencije pojasnili su pravne i porezne aspekte bitne potencijalnim ulagačima.

Na panel diskusiji Inovacije/Start-upovi/Poslovni anđeli, pod moderatorskom palicom Ace Momčilovića iz MBA Croatia, sudjelovali su Nikola Kapraljević, Goran Vlašić, Ratko Mutavdžić, Boris Guina i Hrvoje Prpić. Samo neke od poruka panel diskusije su da danas učimo što znači inovativnost i da se treba usmjeriti ka globalnom tržištu.

Nakon osvježenja sudionika, nastavili smo s dvije pitch sesije u kojima su se predstavili zanimljivi hrvatski startupovi: Sail Router, Agrivi, Tematski park Sunger, Liana App, Thorium At, Aplikata i C@N Motion u prvoj, a Trav Abled, Eco Mobile, Videoreha, Smart Lumies, Spotle, VisioBike, Vibby, Vita stig u drugoj.

Na panel diskusiji Kako zaštititi Vašu investiciju koju je moderirao Krešimir Lipovšćak, sudjelovali su Stjepan Lović, Žarko Tomašić i Gorana Grubišić. U zaštiti investicija sudionici su istaknuli problem sudstva, dugotrajnosti sporova i zapravo jako loše pravne zaštite investitora zbog sporog sudskog postupka. Naime nakon 4-5 godina druga strana često više i ne postoji i nema se od koga naplatiti. Trebao bi se uspostaviti transparentan sustav odgovornosti suca za loš rad, ali bez da se time zadire u neovisnosti sudbene vlasti i slobodu rada sudaca.

Na kraju je Doris Boras predstavila rad EEN-a, Europske poduzetničke mreže, a prije toga je Ljiljana Kukec otvorila sudionicima konferencije ideju o franšizama. Andrija Čolak je prezentirao svoje franšize Surf’n’Fries i Kisha – pametni kišobran te kako doznajemo na licu mjesta imao konkretne upite za suradnju – što je bio jedan od važnih ciljeva MEETING-a G2.1: Omogućiti priliku za sklapanje preliminarnih ugovora ili suradnje između Hrvata iz inozemstva i Hrvata iz domovine.

Treći dan konferencije

Treći dan konferencije MEETING G2.1, 28. listopada sudionici su diskutirali o čak šest važnih tema.„Vrlo je bitno rano planiranje i strukturiranje projekata, povezivanje sa strateškim ciljevima kako bi u što većoj mjeri zadovoljili uvjete natječaja na koji se želite prijaviti“ kazala je Sonja Ifković iz Deloittea prilikom izlaganja o mogućnostima financiranja i sufinanciranja za razvojne i investicijske projekte.
Na panel diskusiji Gradovi – prilika za uspješne projekte pod moderatorskom palicom Ivice Perice iz Deloittea, sudjelovao je predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića, Željko Turk, Andrija Rudić,gradonačelnik Kutine i Renato Krulčić, gradonačelnik Pazina koji su istaknuli da postoje potpore i poticaj, a gradonačelnici su spremni davati ih ozbiljnim investitorima.
Na panel diskusiji Ulaganje u RH uz poticaje europskih fondova, moderator Saša Bukovac iz Hrvatske gospodarske komore ukratko je pojasnio koji su nam sve europski fondovi na raspolaganju, a sudionici diskusije Tajana Mrkić, EBRD; Marina Marasović, HBOR; Sani Ljubunčić, MINPO; Frano Šesnić, Raza dali su konkretnije informacije. Europska banke za obnovu i razvoj je do sada imala 3 milijarde eura investicija u 298 projekata, samo prošle godine 300 milijuna eura u 21 projekt, a ove godine 180 projekata, od čega su istaknuli sindicirane kredite s Podravkom, Marinom Dalmacija i Jadran Galenski laboratorij, istaknula je Tajana Mrkić. HBOR je realizirao više od 180 milijardi kuna vrijednih projekata, dijelom i kroz europske fondove.
Na panel diskusiji Kako do kredita? Roman Šubić iz Hrvatske narodne banke, Nicolas Baron Adamovich iz Commerzbank, Vera Maroshi iz Progreso grupe, Srđan Šverko, Raiffeisenbank Austria i Zoran Kureljušić iz Privredne banka Zagreb diskutirali su o mogućnostima financiranja željene investicije te izdvojili poslovne prilike u Hrvatskoj za investicije: hrana (zemljišta su mirovala 15-20 godina, spremna su za organsku proizvodnju), navodnjavanje (3,5 % poljoprivredna površina je u sustavu navodnjavanja), palijativna skrb, (domovi, briga za starije), zdravstveni turizam, energetska obnova, zbrinjavanje i recikliranje otpada te nautika.„Prave promjene ćemo napraviti kad skinemo tabu s teme obrazovanja“ kazao je Hrvoje Balen član uprave Algebre na panelu Kako modernizirati naše obrazovanje da bude kompetitivno s vrhunskim zapadnim zemljama uz vođenje Tome Antičića iz Instituta Ruđer Bošković.
Na okruglom stolu Nekretnine u Hrvatskoj – okvir, trendovi i prilike, kojeg je vodio Tomislav Gregurić iz Renove, sudjelovali su Ivana Delalić, Odvjetničko društvo Božić i partneri; Zlatko Gregurić, EBRD; Zlatko Barović, Aplan; Dražen Nikolić, neovisni stručnjak za investicije u nekretninama.Na posljednjem panelu ovog konferencijskog dana, Uspješne prakse u svijetu i u Hrvatskoj, uz moderiranje Nevenke Weissmann iz Kanade, svoja iskustva su podijelili Tomislav Kuljiš iz Bolivije, Darrell Šarić iz Kanade, Mirela Rubić iz Njemačke i Antonio Šeparović iz Južnoafričke Republike.

Četvrti dan konferencije

Četvrti dan, 29. listopada, u organizaciji HAMAG-BICRO, sudionici su posjetili Biocentar na Borongaju gdje ih je Dubravko Kičić, predsjednik uprave i izvršni direktor BioCentra, zajedno sa svojim suradnicima proveo kroz centar i njegove vitalne dijelove. BIOCentar omogućuje i uspostavlja mrežu kontakata s institucijama, kompanijama i pojedincima koji su direktno i indirektno povezani s bioznanostima. Na jednom mjestu korisnici mogu iznajmljivati laboratorije, koristiti svu potrebnu opremu i ostale prateće prostorije, dobiti sve potrebne savjete za razvoj tvrtke i educirati zaposlenike kako bi se njihove biotehnološke tvrtke čim prije razvile i postale konkurentne.Nakon toga sudionici konferencije uputili su se u Hrvatsku Gospodarsku Komoru, gdje ih je dočekao Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore te su zajedno s njim razgovarali o temeljima za osnivanje Hrvatske (virtualne) svjetske gospodarske komore. Marko Šantić , predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine, upoznao nas je s investicijskim prilikama u BiH.Sudionici su zatim posjetili trg Svetog Marka i Vladu Republike Hrvatske gdje ih je na sastanak primio i premijer Zoran Milanović.

Peti dan konferencije

Peti dan konferencije, kao šećer na kraju, sudionicima je organiziran izlet u Aquapark Adamovec i Ambientpark kako bi i sami mogli vidjeti pozitivan primjer poslovanja u RH, primjer dobre prakse poduzetnika – povratnika.Organizatori kao i svi sudionici vrlo su zadovoljni održanom konferencijom i uspjehom povezivanja iseljenika i domaćih poslovnih ljudi. Sudionici su podržali inicijativu organizatora za formiranje svojevrsnog poslovnog kluba u kojem bi svaka od sedamnaest zemalja imala svog predstavnika te istaknuli važnost kontinuiteta ove inicijative kao i osnivanja zajedničke platforme.

Program

CILJEVI:

Prvi cilj konferencije bio je osnivanje virtualne gospodarske komore pri HGK uz jednog člana iz organizacije MEETING G2.1. Sastanci će se održavati mjesečno i pratit će se rad komore.
Drugi cilj konferencije bio je osnivanje Hrvatskog poslovnog kluba (Croatia Business Club) u kojem bi izvršni obor činilo tri člana predstavnika organizatora MEETING G2.1, ali bi svaka od 17 zemalja koje su imale svoje predstavnike na MEETING-u imala i predstavnike u CBC-u.

Preporuke

PREPORUKE:

1. Sigurnost investicije.

U zaštiti investicija svakako ističemo problem sudstva, dugotrajnosti sporova i zapravo jako loše pravne zaštite investitora zbog sporog sudskog postupka. Naime nakon 4-5 godina druga strana često više i ne postoji i nema se od koga naplatiti. Pravni stručnjaci u Hrvatskoj potvrđuju ono što sudionici MEETING G2.1 smatraju, da je pala kvaliteta rada sudova, što prije svega uključuje donašanje presuda. Trebao bi se uspostaviti transparentan sustav odgovornosti suca za loš rad, ali bez da se time zadire u neovisnosti sudbene vlasti i slobodu rada sudaca.

2. Zakon o radu.

Zakonodavstvo o radu je i dalje rigidno pa investitor mora znati da je, recimo, otkaz strogo ograničen i reguliran. Što se tiče poreza na dohodak, imamo jako nizak prag najviše stope progresivnog oporezivanja, one od 40 %. Valjalo bi razmisliti o blagonaklonijem zakonu o radu za male poduzetnike do 15 zaposlenih. Sustav bolovanja se iznimno loše odražava na poslovanje malih poslodavaca obzirom da oni snose ovaj trošak prva 42 dana, a često su radnici u sprezi s liječnicima obiteljske medicine te je lako dobiti pisano opravdanje za izostanak s posla, poglavito u domeni psiholoških tegoba (tzv F dijagnoze). Ovaj problem se može rješiti na dva načina, jedan je efektivan sustav brzog nadzora svakog bolovanja koji nema puno iznimki za liječnika glede predviđenog bolovanja po pojedinoj dijagnozi, a drugi način je da sav trošak bolovanja odmah bude na teret Zavoda za zdravstveno osiguranje te tako da sama država ima interes kontrolirati i ograničiti bolovanje.

3. Obrazovanje.

Obrazovanje je kod nas faktografsko, što se pokazalo nedostatno učinkovito. Bilo bi korisno izaći izvan kontinentalnog tipa obrazovanja te se okrenuti potrebama prakse – sadašnje obrazovanje proizvodi ljude koji mogu riješiti zadatak u okviru već poznatog, a trebalo bi se truditi obrazovati ljude koje će rušiti granice i dati nove ideje. Svakako treba uvesti što više prakse u sustav obrazovanja te sam sustav obrazovanja učiniti fleksibilnijim potrebama društva i gospodarskih modela u opticaju. Naglasak naobrazbe treba biti na kreativnosti i traženju najboljeg rješenja, a ne razvijati sposobnost vrsnog eidetskog repliciranja suštih činjenica.

4. Pravni okvir.

Pravni okvir je potrebno pojednostaviti – administracija, pečat, dozvole… Prepreke koje investitori smatraju najvećima su: (i) učestalost promjena porezne politike, (ii) dugotrajno sudovanje, (iii) neusuglašena interpretacija propisa, (iv) kratki rokovi za prilagodbu te (v) prenormiranost. Zaključak je da treba pustiti ljude da rade, a ne ih ograničavati birokratskim zaprekama i poteškoćama te stoga treba ukinuti sve bespotrebne barijere. Državna služba i administracija mora biti brzi servis, dok je sad troma i neprijateljski nastrojena prema korisnicima. Valjalo bi ispitati zašto mjere kao HITROREZ, koji su imali cilj smanjiti birokraciju nisu do kraja uspjele i nastaviti gdje su takve mjere stale, ali nakon što su uočene greške uklonjene.

5. Građevinska dozvola.

Građevinska dozvola za 1 dan je dobar model, ali se još ne koristi u cijelosti. Pravi pristup bi bio da svaki investitor ima sastanak sa svim nadležnim tijelima odjednom i da nakon toga u jedan dan dobije građevinsku dozvolu. Možda možemo reći da je to odličan i poticajan primjer, ali da na žalost nije praksa. Nesređene zemljišne knjige i katastar bi novoj Vladi trebao biti prioritet.

SLJEDEĆI MEETING G2.2:

Sudionici su predložili radionice po sektorima, i što više primjera dokumentacije za pripremu investicija, u smislu simuliranja pripreme projekta ulaganja te izrađivanja dokumentacije.

Kad smo razgovarali o inovacijama, zaljučili smo da Hrvatska mora ponuditi više od drugih konkurentnih zemalja za ulagače, ali ne samo u smislu financijske koristi. Za disruptivne inovacije bitnija je korporativna kultura ulagača i stav donositelja odluka.

Postoje brojni uspješni primjeri za privlačenje investicija, učimo od Irske i Izraela.

Jako je važno da Hrvati izvan RH ostanu povezani i međusobno, a ne samo s Hrvatima u domovini. Želimo ojačati naš utjecaj na Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i na Hrvatske Matice Iseljenika po svijetu te se jače povezati s Iseljeničkim kongresom i Hrvatskim Svjetskim Kongresom kako bi ostvarili sinergiju kroz kulturnu, etnološku i poslovnu suradnju.

Pozdravljamo inicijativu predstavnika iz Južne Amerike glede osnivanja Komore Južne Amerike sljedeće godine. Pozvani smo na osnivačku konferenciju u Boliviju u travnju 2016.

Posebno ističemo važnost kontinuiteta ovakvih susreta i inicijativa za Hrvate izvan RH, sada trebamo ići velikim koracima, a ne malim, jer smo dosad puno vremena izgubili bez rezultata.

Sljedeći MEETING G2.2. bit će 2016. godine, a točan termin utvrdit ćemo anketom među sudionicima ove godine. Sve zemlje članice biti će pravovremeno obaviještene o detaljima.

I na kraju zaključujemo da Hrvatskoj nedostaje opći društveni konsenzus glede vizije kakvu Hrvatsku želimo u dugoročnoj budućnosti. Imamo puno strategija, ali nemamo viziju i cilj.