Hrvatska poduzetnicima treba olakšati rad i podržati povezivanje koje stvara poslovne eko-sustave
- Na dvodnevnoj Konferenciji Meeting G2.5. sudjelovalo je više od 200 poslovnih ljudi, od čega više od 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 18 zemalja svijeta
- Poduzetnicima i tvrtkama treba omogućiti lakši rad putem poreznog rasterećenja, pojednostavljenja administrativnih procedura, posebice s inozemstvom te kroz financijsku podršku od strane države
- Ostali zaključci: Hrvatska je zbog visoke kvalitete života interesantna svjetskim tvrtkama, a za uspješan razvoj poslovanja na međunarodnom tržištu terba više proaktivnosti i samopouzdanja. Mladima treba stvoriti poticajno okruženje za ostanak u Hrvatskoj i pomoći pri usvajanju međunarodnog iskustva važnog u poslovanju
Završila je Konferencija Meeting G2.5 – Gradimo poslovne mostove koja je, tijekom dva dana, okupila više od 200 sudionika, od čega preko 70 uspješnih poslovnih ljudi hrvatskog porijekla iz 18 zemalja. U okviru Konferencije, usmjerene na poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske, održano je pet panela o raznim temama važnim za poduzetnike, sesije umrežavanja, predstavljanja poduzetnika te natjecanje hrvatskih startupa.
Jedan od najvažnijih zaključaka je da poduzetnicima i tvrtkama u Hrvatskoj treba omogućiti povoljnije uvjete poslovanja kroz porezno rasterećenje, pojednostavljivanje administrativnih procedura koje trenutačno onemogućuju ili usporavaju suradnju, posebice s inozemstvom te omogućiti financijsku podršku od strane države.
Osim toga, uočeno je da poduzetnici koji pokreću razne inicijative samostalno stvaraju eko-sustave u okviru kojih se tvrtke povezuju i multipliciraju poslovanje. Dobri primjeri su Udruga hrvatskih poduzetnika u Austriji te Kanadsko-hrvatska poslovna mreža. Takvim i sličnim inicijativama država treba pružiti podršku.
Što se poslovanja u IT sektoru tiče, zaključeno je da Hrvatska u međunarodnim okvirima prepoznata kao sigurna zemlja, s visokom kvalitetom života, u kojoj većina ljudi govori engleski jezik, a zaposlenici su, za razliku od azijskih zemalja, obrazovani i kulturološki kompatibilniji što ju čini poželjnom za otvaranje podružnica.
U pogledu budućnosti, istaknuto je da su ljudi, a posebice mladi, najvažnji resurs kojem u Hrvatskoj treba stvoriti poticajno okruženje za rad i ostanak. Međutim, za razvoj poslovanja na međunarodnom tržištu treba više proaktivnog rada i samopouzdanja.
Hrvatskoj modnoj industriji potrebno je više jakih brendova koji bi, uz niže poreze, zajedničkim snagama pogurali ovaj vrlo perspektivan sektor prema svjetskom tržištu. Osim toga, za razliku od npr. ugostitelja, nemaju porezne olakšice. Dobar poticaj razvoju bio bi da javna lica više nose odjeću hrvatskih dizajnera kao i da se naši ljudi osvijeste u pogledu kupovine hrvatskih modnih brendova.
„Projekt Meeting G2 pokrenuli smo s ciljem povezivanja Hrvatske i njezinog iseljeništva te predstavljanja potencijala koje ono može donijeti gospodarstvu. U 5 godina rada upoznali smo poduzetnike hrvatskih korijena iz čak 29 zemalja. Na konferenciju je došlo više od 280 poduzetnika koji su ovdje upoznali gotovo 300 hrvatskih tvrtki. Organizirali smo više od 40 panela, predstavili više od 40 start-upova i svake godine putovali na poslovne izlete po cijeloj Hrvatskoj. Ukupno smo spojili i povezali gotovo tisuću ljudi. To je naš doprinos. Međutim, opet dolazimo do pitanja: zašto se taj značajan potencijal još nije probudio? Što trebamo učiniti da se napravi korak naprijed? Smatramo da se svi Hrvati izvan granica Hrvatske moraju se pretvoriti u svojevrsne veleposlanike. Hrvatske institucije trebaju to prepoznati i potaknuti hrvatska društva i osobe u njima da aktivnije predstavljaju Hrvatsku i hrvatske proizvode“, istaknuo je Josip Hrgetić, predsjednik Udruge Meeting G2, organizator Konferencije.
U okviru programa predstavljen je rad Hrvatskog saveza informatičara koji promovira drugačiji pristup edukaciji mladih za informatička natjecanja. S obzirom da takav pristup daje rezultate vidljive kroz osvojena odličja, predloženo je da resorno Ministarstvo razmotri načine potpore Savezu i pokrene dijalog oko mogućeg uvođenja dijela edukacije u redovne, izborne ili izvannastavne programe u školama.
Uz to, postojeći kampovi za informatičku edukaciju djece, koji se na godišnjoj razini održavaju na otoku Krku, mogu se dići na višu razinu kroz privlačenje nastavnika i zainteresirane djece iz drugih zemalja. Njima bi hrvatski nastavnici držali informatičku edukaciju, a s obzirom da bi s djecom dolazili i njihovi roditelji, ostvarila bi se sinergija između hrvatske turističke ponude i edukacije informatičkog tipa.